Osijek, 06. 04. 2022, Breza u polinaciji, cvatnji. Drvo breze u polinaciji. Alergije, ilustracija.snimio GOJKO MITIĆ

Drvo breze u polinaciji

GOJKO MITIĆ
7.4.2025., 07:00
POČELO JE!

Krenule proljetne alergije: Sve smo osjetljiviji, alergičnih na pelud drveća sve je više

Pelud breze, nakon ambrozije, drugi je najčešći alergen, odnosno ima najveći alergeni potencijal, i to u ožujku i travnju

Osječanin Marko samo je jedan od naših brojnih sugrađana koji se s dolaskom proljeća suočavaju s izazovima koje donose sezonske alergije. Jedan od glavnih uzročnika alergijskih reakcija u ovom razdoblju je pelud breze, koja doseže vrhunac koncentracije u zraku tijekom ožujka i travnja.

- Ne moram ni gledati alergijski semafor Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije da bih znao kako je koncentracija peluda čempresa i breze u Osijeku vrlo visoka, jer je to drveće glavni uzrok mojih problema - kaže Marko, dodajući da mu se u ožujku, čim zatopli, javljaju dobro poznati problemi s disanjem, šmrcanje i curenje iz nosa te suzenje i svrbež očiju.

Vlažno razdoblje spas

Kaže kako su problemi svake godine u ovo doba isti, osim ako je eventualno duži dio ožujka kišan, tada su reakcije nešto podnošljivije.

- Tako je bilo i ovog ožujka. Već sredinom mjeseca imao sam jake simptome, koji su se pretkraj mjeseca nešto ipak smirili, nakon što su stigle kiše, koje su pak isprale zrak od alergijskih čestica. No čim ponovno zatopli, znam što me čeka - poručuje naš sugrađanin.

Otkriva nam da je još 1996. godine provjerio na što je osjetljiv, te doznao kako je alergičan na pelud breze i ambrozije, grinje i životinjsku dlaku.

- Imam problem s kroničnim bronhitisom, redovito dva puta dnevno koristim se pumpicom i narušen mi je prirodni imunitet - zaključuje svoju dijagnozu Marko, koji, usto, alergijske simptome ublažava izbjegavanjem dužeg boravka vani.

Mirta Eberhard

Mirta Eberhard

Ustupljena

Da je ovo razdoblje alergija na drveća, podsjeća nas Mirta Eberhard, magistra biologije Nastavnog zavoda za javnost zdravstvo (NZJZ OBŽ-a), dodajući da je počelo jako visokom koncentracijom čempresa, graba, a već je slijedila i visoka koncentracija breze, koja je na našem području, nakon naravno ambrozije, drugi najćešći alergen, odnosno ima najveći alergeni potencijal.

- Za drveće, primjerice, više od 90 zrnaca peluda po kubnom metru čini visoku koncentraciju peluda, što znači da gotovo sve alergične osobe imaju simptome. Za trave je to 20-ak zrnaca, a kod korova 50-ak zrnaca peluda znači visoku koncentraciju - objašnjava Eberhard, napominjući da je iz godine u godinu sve više ljudi alergično na jedan ili više od tih alergena te da se ljudska tolerancija smanjuje i postajemo sve osjetljiviji.

Naglašava da je važno prevenirati, što prije svega znači znati u kojem je razdoblju koja koncentracija peluda i svoje dnevne aktivnosti nekako regulirati i prilagoditi toj činjenici.

- Dobro je pratiti alergijski semafor NZJZ-a OBŽ-a, gdje se može vidjeti kolike su koncentracije pojedinih alergena, a ti nam podatci govore da trebamo smanjiti boravak vani, da ćemo zatvarati prozore, paziti pranjem ruku, kose, prozračivanjem odjeće, kako nam ne bi ostajala zrnca peluda na kosi, odjeći, zastorima... Ako ste jako alergični i ako vam je to liječnik propisao, treba uzimati terapiju, i to na vrijeme, što znači mjesec dana prije pojave visokih koncentracija kako bi se organizam i imunosni sustav priviknuo - tvrdi Eberhard.

Pelud breze

Breza (Betula pendula) jedno je od stabala najjačih alergena u Europi, a njezin pelud može izazvati niz simptoma u osjetljivih osoba. Najčešći simptomi uključuju: kihanje i curenje iz nosa (alergijski rinitis), svrbež i crvenilo očiju (konjunktivitis), suhi kašalj i otežano disanje, umor i pad koncentracije.

Peludna zrnca vrlo su lagana i lako se prenose vjetrom na velike udaljenosti, pa čak i osobe koje ne žive u blizini stabala breze mogu osjetiti posljedice.

Pozivi NZJZ-u OBŽ-a

Savjetuje da građani koji su već prijašnjih godina primjećivali da su alergični ili su dobili dijagnozu obvezno prate alergijski semafor.

- Ljudi nas, posebno u ljetnom razdoblju, zovu i pitaju koliku koncentraciju peluda ambrozije predviđamo kako bi mogli organizirati selidbu na područja gdje tih alergena nema, najčešće je to priobalje ili čak negdje na planinama. Ako je nešto crveno, onda alergičari znaju da će osjetiti simptome i reakcije. Ovo razdoblje osjetljivosti na pelud breze trajat će do sredine svibnja i koncentracija će biti visoka - upozorava magistra Eberhard.

Podsjeća da su simptomi vrlo slični prehladi, ali bez nekakvih upalnih procesa, dakle šmrcanje, curenje iz nosa, suzenje očiju...

Na kraju naglašava da osobama koje su izrazito jako alergične ti simptomi onemogućavaju normalan život i u znatnoj mjeri narušavaju kvalitetu života.

Dr. sc. Ivan Štefanac dr.med. specijalist pulmolog i predsjednik Liječničke udruge Osijek– LUOS

Ivan Štefanac

Ustupljena

Pacijenti koji su alergični na inhalacijske alergene - sezonske alergene, javljaju se u ambulante obiteljske medicine i u pulmološke ambulante sa simptoma kihanja, kašljanja, grebanja u grlu, slijevanja postnazalnog sekreta iz nosa te svrbeža očiju, upozorava dr. sc. Ivan Štefanac, dr. med., specijalist pulmologije, predsjednik Liječničke udruge Osijek - LUOS, dodajući da su svi ti pacijenti alergičari i u njih postoji mogućnost obolijevanje od astme.

- Pravovremenom identifikacijom uzročnika alergena u pacijenata može se uvesti terapiju antihistaminicima - lijekovima koji smanjuju alergijski potencijal alergena, a samim time i simptome. Najbolji način prevencije je, ako je moguće, izbjegavanje bliskog kontakta sa stablima koja izazivaju alergijske simptome - ističe Štefanac.

Podsjeća također da su alergičari često osjetljivi i na povišenu koncentraciju ambrozije, koja se javlja u kolovozu i traje do studenoga.

- Simptomi alergijskog rinitisa, kao i kihanje i kašljanje, javljaju se i u sezoni cvjetanja ambrozije, ali i breze i čempresa - rekao je naš poznati osječki pulmolog.

Poziva sve pacijente koji osjete simptome alergije da se mogu javiti u ambulante obiteljske medicine, a liječnici će ih onda poslati na specijalistički pregled kod pulmologa.

- U pulmološkim ambulantama moguće je učiniti kožno PRICK testiranje kako bi se otkrila ili potvrdila alergija na najčešće sezonske alergene u našoj kontinentalnoj regiji - poručuje dr. Štefanac.

Kako smanjiti izloženost?

Iako se izloženost peludu ne može potpuno izbjeći, postoje strategije koje mogu pomoći u smanjenju simptoma: pratite peludni semafor, redovito provjeravajte peludne prognoze i prilagodite aktivnosti na otvorenom ovisno o koncentraciji peluda.

Kako bi se smanjio utjecaj alergija na zajednicu, važno je podizati svijest o toj problematici. Organiziranje informativnih radionica, distribucija edukativnih materijala i suradnja s lokalnim zdravstvenim ustanovama može pomoći građanima da bolje razumiju alergijske reakcije i načine njihova ublažavanja.

Uz pravodobne mjere i odgovarajuće liječenje moguće je znatno smanjiti negativne posljedice proljetnih alergija i omogućiti kvalitetniji život tijekom sezone visoke koncentracije peluda.