Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda dnevno preradi 35 milijuna litara
Ovo je najveći pročistač otpadnih voda trećeg stupnja u Hrvatskoj koji uključuje biološko i mehaničko pročišćavanje te taloženje
Jedan od najznačajnijih i najekološkijih projekata u moderno doba Osijeka izgradnja je Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Osijeka. To je najveći pročistač otpadnih voda trećeg stupnja u Hrvatskoj koji uključuje biološko i mehaničko pročišćavanje te taloženje prije ispusta u Dravu.
Nastao je kao jedan od ukupno šest sastavnica u okviru EU projekta "Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture Grada Osijeka", skraćenog naziva Projekt Osijek. Svrha projekta bila je poboljšati učinkovitost, pouzdanost i kvalitetu vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda na području aglomeracije Osijek, s ukupno 135 tisuća stanovnika, što uključuje grad Osijek i prigradska naselja, a sve prema nacionalnom i EU zakonodavstvu.
Ukupna financijska vrijednost UPOV-a iznosila je nepunih pedeset milijuna eura, od čega je najveći dio, 73 posto, osigurala Europska unija. Preostali dio namaknut je nacionalnim financiranjem, sa po 9,9 posto Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Hrvatskih voda, a Grad Osijek i Općina Čepin sudjelovali su s preostalih 7,2 posto.
Riječ je o izuzetno zahtjevnoj investiciji, i u građevinskom i u tehnološkom smislu. Lokacija UPOV-a u Nemetinu na poplavnom je području rijeke Drave, što je prije bilo čega drugoga diktiralo zaštitu izgradnjom obaloutvrde duljjine 405 m i nasipavanje terena na površini zahvata.
Otpadne vode grada Osijeka i 17 okolnih naselja južnim kolektorom dolaze do UPOV-a. Tehnološki proces pročišćavanja počinje mehaničkim odvajanjem otpada, i to na gruboj rešetki, gdje se odvaja krupni otpad, veći od 3 cm. Nakon grube rešetke otpadna voda dolazi do ulazne crpne stanice, u kojoj se potopnim crpkama s dubine sedam metara podiže na visinu od 11 metara, a nakon toga gravitacijski teče kroz sve objekte do izljeva u recipijent, rijeku Dravu.
Nakon crpne stanice nastavlja se mehaničko pročišćavanje odvajanjem otpada većeg od 3 mm s pomoću fine rešetke, a nakon toga otpadne vode prolaze kroz objekt pjeskolova-mastolova, gdje se odvaja pijesak i mast. Iza pjeskolova-mastolova nalazi se primarna taložnica, u kojoj se izdvaja primarni mulj.
Nakon primarne taložnice kroz razdjelnu komoru otpadne vode dolaze u najveći objekt, a to je biološki bazen. Biološki bazen sastoji se od tri linije, a njegove su dimenzije 75 x 65 metara i sedam metara dubine. Cjelokupni obujam biološkog bazena je 34.125 prostornih metara. Taj je bazen toliko velik da u njega stane dnevna potrošnja pitke vode u Osijeku.
Iz bazena voda gravitacijski odlazi u sekundarnu razdjelnu komoru, gdje se doziraju kemikalije za uklanjanje fosfora i dušika.
U sekundarnim taložnicima odvija se proces sedimentacije mulja, a izbistrena voda nastavlja svoj tijek prema izlaznom mjeraču protoka, objektu tehnološke vode i nakon toga se izljeva u recipijent, rijeku Dravu. Spomenuta tehnološka voda upravo je pročišćena voda u koju se dodaje dezinfekcijsko sredstvo, te se ponovo koristi na uređaju za pranje strojeva. Na samom izlazu se osim mjerača protoka nalaze i uređaji za analizu pročišćene vode.
Sve prikupljene plivajuće masti, primarni mulj i mulj nastao u procesu pročišćavanja otpadnih voda idu na daljnju obradu. Prvo kroz objekt gravitacijskog i strojnog ugušćivanja mulja. Kada je mulj dovoljno gust, distribuira se u anaerobne digestore. U digestorima se mulj zagrijava na temperaturu od 37 Celzijevih stupnjeva i zadržava oko 25 dana, gdje kroz razne procese nastaje plin metan koji se poslije koristi kao gorivo za proizvodnju električne i toplinske energije za urede UPOV-a.
Na samome kraju obrade mulja jest objekt obrade mulja, u kojem se uz pomoć mehaničke centrifuge izdvaja višak vode, a mulj s 25 posto suhe tvari deponira u silos, čime proces završava.
Grad Osijek jedan je od rijetkih gradova koji na ovaj način ima zaokružen ciklus. Najveći je grad koji ima treći stupanj pročišćavanja i koji izrazito prati i pazi očuvanje svog okoliša i naše Drave.
UPOV-a je i službeno počeo rad u veljači 2024. Dnevno se na uređaju preradi oko 35 milijuna litara otpadnih voda. Prošle godine pročišćeno je oko 13 milijuna kubika otpadnih voda.
