












Otvorenje koncertne dvorane Franjo Krežma je datum za pamćenje
Koncertna dvorana Franjo Krežma svečano je otvorena 27. rujna 2024. godine i druga je po veličini koncertna dvorana u Hrvatskoj
Datum koji će biti upisan u modernoj povijesti Osijeka je 27. rujna 2024. godine, jer tada je otvorena koncertna dvorana Franjo Krežma. Prva u doista bogatoj i šarolikoj povijesti grada na Dravi. Dvorana s 420 sjedećih mjesta dovršena je i uređena u sklopu kompleksa kojim upravlja institucija Kulturni centar, koja je počela djelovati 2019. godine. Osnivač ove institucije je Grad Osijek.
Koncertna dvorana Franjo Krežma svečano je otvorena 27. rujna 2024. godine koncertom Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije i pijanista Konstantina Krasnitskog pod ravnanjem francuskog dirigenta Pascala Rophéa. Ova je koncertna dvorana, jedna od najljepših u Hrvatskoj, ime dobila po slavnom violinskom virtuozu Franji Krežmi, koji je rođen 1862. godine u Osijeku, a umro je u Frankfurtu na Majni 1881. godine.
Unutrašnje je uređenje Koncertne dvorane "Franjo Krežma" djelo osječkog arhitekta Damira Vrbana. Izvedba je također povjerena osječkoj tvrtki.
Dvorana Franjo Krežma na površini od 1000 kvadrata ima 420 udobnih sjedećih mjesta. Njezino unutrašnje uređenje, izvedeno od čvrstog i otpornog hrastova poda te oplata od mekih savijenih jelovih i borovih dasaka, arhitekt Vrban osmislio je kao zvučnu kutiju koja podsjeća na unutrašnjost slavonskog tradicijskog instrumenta tambure i čardaka čije su letve donedavno bile sastavni dio vizure svakog slavonskog sela, ali i pojedinih osječkih gradskih dijelova. Ova je dva tradicijska elementa Vrban sjajno reinterpretirao i pomno integrirao, tako da posjetitelj ima osjećaj ugodne topline zagrljaja u prostoru koji odiše secesijskom elegancijom, jednostavnošću i prozračnošću. Posebno valja istaknuti kako ova drvena ljuska omogućuje publici da sa svakog mjesta u dvorani jednako čuje. Radove na unutrašnjem uređenju dvorane, koji su trajali gotovo dvije godine, uspješno je izvela osječka tvrtka Zuber. Završno uređenje i opremanje dvorane realizirano je u vrijednosti od 1,7 milijuna eura, od čega je 930 tisuća eura osiguralo Ministarstvo kulture, a 770 tisuća eura Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova.
Ovime Osijek okreće i novu stranicu - nova dvorana omogućit će pozicioniranje grada kao regionalnog središta u području ozbiljne glazbe te dodatne kulturne i umjetničke sadržaje, koji se do sada nisu mogli adekvatno organizirati.
Kada smo kod dvorane, vrijedno je zabilježiti kako je uoči otvorenja predstavljen i novi koncertni klavir. Riječ je o klaviru Yamaha CFK, koji je nakon četverosatnog testiranja u Yamahinu izložbenom prostoru u Hamburgu, u ponudi nekoliko klavira, odabrala pijanistica Martina Filjak. Vrijedan je 184 tisuće eura, a gotovo u cijelosti riječ je o ručnom radu. Yamahini klaviri tako se proizvode u dvije tvornice u Japanu.
Njegov inauguracijski koncert bio je na dan otvorenja, Konstantin Krasnitsky, redoviti profesor na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu, izvedbom dijela 2. koncerta za klavir i orkestar u c-molu, op. 18 Sergeja Rahmanjinova. Od tada klavir se redovito koristi u Koncertnoj sezoni 2024/25.
Posvetimo ovom prigodom ipak i nešto više mjesta umjetniku po kojemu dvorana nosi ime. Podaci koje donosimo su iz Muzičkog informativnog centra.
Franjo Krežma je zarana pokazao izvanredan smisao za glazbu, stoga je otac cijelu obitelj trajno preselio u Zagreb. Violinist Đuro Eisenhuth u školi Hrvatskog glazbenog zavoda pomogao je šestogodišnjem dječaku nabaviti dobar instrument te ga je već nakon dvije godine pripremio za prve javne nastupe, na kojima je osmogodišnji virtuoz oduševljavao publiku. Godine 1871. uz bakinu pratnju i uz očevu financijsku potporu nastavio je studij u Beču, četiri godine poslije ga i završava. Slijede koncerti, naravno i u rodnom Osijeku, ali još više po brojnim europskim gradovima. Novinske kritike redovito su ga uzdizale na razinu Paganinijeva umijeća, a osim zavidne lakoće ovladavanja gudalom i kristalno čistoga tona, hvalila se njegova izražajnost i muzikalnost. Nažalost, u lipnju 1881., godine zbog izloženosti propuhu, dobio je upalu unutarnjeg uha. Djelomice zbog pogrešne početne dijagnoze, ali i pogrešnog liječenja i prekasne intervencije, stanje se tako pogoršalo da je Krežma ubrzo preminuo. U predasima između turneja i nastupa Krežma je skladao.
Njegov “Scherzino” izveden je za otvorenja koncertne dvorane kao hommage umjetniku čije ime nosi dvorana.