Donjogradsko šetalište
Prošle godine zasađeno 2500 novih stabala za još zeleniji Osijek
Ukupna je vrijednost projekata oko 700 tisuća eura, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao ga je s 80 posto
S više parkova nego trgova, Osijek je jedan od najzelenijih gradova u Hrvatskoj. Grad Osijek dva je puta proglašen najboljim Eco Cityjem u Hrvatskoj. Prošle godine načinjen je veliki korak kako bi to i ostao.
Riječ je o sadnji u okviru projekata ozelenjivanja urbanih i periurbanih površina, odnosno gradskih i prigradskih naselja, kako bi se povećala otpornost urbanih sredina na klimatske promjene, ali i povećala bioraznolikost. Cilj je i smanjiti emisije CO2 te smanjiti efekte toplinskih otoka u urbanoj sredini. Ukupna je vrijednost projekata oko 700 tisuća eura, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao ga je s 80 posto.
Uz dominantne johu i grab posađene su gledicije, javor gorski, grab stupasti, platane, crni bor, jablan, likvidambar, japanske sofore, šljive i koprivići. No to nisu “stabla čačkalice”, nego već formirana stabla, čiji je promjer debla između 14 i 20 cm, a promjer korjenske bale nije manji od 50 centimetara. Neka od tih stabala stara su i po 15 godina. U skladu s tim i prosječna cijena samog stabla iznosi 240 eura. Kada se to zna, onda ne čudi što se takva stabla u Osijeku ne sade na način da se samo “tutnu” u zemlju, nego je riječ o poštovanju EU standarda za sadnju drveća.
Sadnicama su osigurane hidroforne mreže koje na sebe vežu vodu za sušnih razdoblja u ljeto. Dno i vrh sadne jame tretirani su topivim granulama na bazi gljive Trichoderm i mikroorganizmima koji će stablima poboljšati zacjeljivanje eventualnih oštećenja na korijenu prilikom sadnje, što je ujedno i svojevrsni imunobuster, koji će pomoći stvoriti što gušće korijenje kako bi se sadnice što lakše zakorijenile i tu rasle. Stabla se sidre s dva ili tri sidrena kolca uz povezivanje gurtnama. Također, preporuka za presađivanje je kada promjer debla dosegne između 12 i 18 cm, a naša su stabla, u pravilu, između 16 i 18 cm. Pri toj veličini biljke prilikom presadnje doživljavaju najmanji šok, odnosno najlakše se zakorjenjuju.
Također, izabrane vrste otporne su na klimatske promjene, poput suša, visokih temperatura, niske razine podzemnih voda i novih štetnika, kako bi stabla pružala hladovinu, smanjivala toplinske otoke i stvarala zelene oaze. Infrastruktura - podzemna i nadzemna ograničavala je izbor, stabla s velikim korijenjem nisu prikladna za područja s instalacijama, a ispod vodova se izbjegavaju visoke krošnje. Arhitektonski i povijesni kontekst zahtijevao je pažljivu sadnju kako bi se očuvale ključne osječke vizure, a veličina prostora ograničava vrste s velikim krošnjama i korijenjem. Izbjegavala su se stabla koja proizvode pelud ili plodove zbog alergija i čistoće, a sterilni kultivari i dekorativne vrste poput japanskih trešanja nude estetsko rješenje bez dodatnog održavanja. Svaka sadnica koja je došla u Osijek ima oznaku s nazivom svojte te svoju biljnu putovnicu, a svako zasađeno stablo potom je mapirano u međuradnu podatkovnu platformu MapMyTree.
Naposljetku, kratki (i nepotpuni) rezime - Kanižlićeva ulica obogaćena je za ukupno 92 stabla, od čega je 58 stabala koprivića i 25 stabala platana. Kapucinska ulica dobila je 16 novih stabala raznih vrsta, uključujući likvidambar, američke lipe i kuglaste javore, što pridonosi raznolikosti zelenila gradskog središta. Lokacije u Tenji i uz cestu prema Podravlju ozelenjene su s ukupno 84 stabla, uključujući johe i platane, a područje uz Ulicu princa Eugena Savojskog obogaćeno je s 84 nova stabla koprivića. Zasađeno je i 40 platana na Vukovarskoj ulici uz Bosansku, pet stabala javora na Sjenjaku te 30 stabala crvenog divljeg kestena u Svilajskoj ulici. Gacka ulica (sada Ulica 3. gardijske brigade “Kune”) uljepšana je za 120 novih stabala, uglavnom johe i stupastog graba.
Ništa nije prepušteno slučaju, projekt sadnje povjeren je tvrtki Unikom, koja je formirala pet ekipa, koje čine voditelji, stručnjaci, urbani šumari ili arboristi. Ukupno je uključeno više od 50 ljudi u ovaj projekt ozelenjivanja grada, gradskih četvrti i mjesnih odbora.
I još jedan bitan element, a koji je osječka posebnost. Osječani uspješno izdvajaju i biootpad, koji se u Unikomovoj kompostani pretvara u kompost koji se potom miješa sa zemljom te se kao poboljšivač dodaje pri sadnji kao pomoć da se posađena stabla prime i dožive dugi vijek. Pravi je to primjer lokalne urbane zelene kružne ekonomije!
No to nije sve. Započelo je uređenje žardinijera na promenadi, koja će uskoro dobiti novo zeleno i cvjetno ruho. Oko 6500 ukrasnog grmlja i cvijeća. Duž lijeve i desne obale Drave bit će dodatno posađeno 700 novih stabala.
Sve to daje novu, ljepšu vizuru grada Osijeka. No odgovornost za brigu o općem stanju novih stabala, grmova i cvijeća je i na svakome od nas. Ako volimo naš Osijek!
