Dosadašnji je Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima predviđao mogućnost najma ili darovanja državnih kuća i stanova, građevnog materijala ili zemljišta za obnovu i izgradnju obiteljskih kuća kako bi se potaknula revitalizacija područja, a predloženim bi se izmjenama omogućio novi model stambenog zbrinjavanja i pojednostavila procedura rješavanja o pravima podnositelja zahtjeva.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine krenulo je u izmjene zakona, trenutno se provodi javno savjetovanje, a zainteresirani se mogu uključiti davanjem svojih mišljenja, prijedloga i primjedbi preko portala eSavjetovanja najkasnije do 6. travnja. Mnogi su se već uključili, a kao primjer izdvajamo prijedlog jednog građanina koji se poziva na "tržišnu situaciju, stalnu inflaciju, poskupljenja usluga i sve drugo" te predlaže izmjenu članka 37. stavka 2. "Korisnik koji je ugradio darovani građevni materijal ima pravo na novčanu potporu u vrijednosti od 25 posto brutovrijednosti darovanog građevnog materijala. Mišljenja sam da bi trebalo povećati postotak novčane potpore", poručuje.

Dvostruka korist

Dobra ideja stiže iz baranjske općine Bilje, koja je unatrag nekoliko godina stekla određeni broj nekretnina kroz ošasnu imovinu.

- To je imovina koju je Općina Bilje naslijedila kada nema zakonitih nasljednika ili su odustali od nasljeđivanja, a riječ je uglavnom o selima Vardarac, Lug i Kopačevo - objašnjava Željko Cickaj, načelnik općine Bilje.

Kaže kako im je namjera tu imovinu staviti u funkciju stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima za mlade obitelji i ponuditi im pod povoljnim uvjetima ta zemljišta i objekte kako bi se stvorila realna mogućnost za njihovo doseljavanje.

- I svu ostalu imovinu koju imamo pokušavamo kroz odluke općinskog Vijeća staviti upravo u tu funkciju, da privučemo mlade obitelji. Ta ošasna imovina stvara svima nama problem jer za Općinu ona predstavlja trošak kroz održavanje. Na ovaj način mladim obiteljima stvaramo uvjete za stjecanje imovine i rješavanja stambenog prostora ali i smanjujemo trošak jedinice lokalne samouprave - naglašava Cickaj.

Ističe također da Općina ima problem i s imovinom u pustari Kozjak, koju već nekoliko godina pokušavaju staviti u funkciju, no nisu uspjeli jer je u vlasništvu države.

- To je vrlo atraktivan prostor i nadamo se da ćemo kroz izmjene Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima i prebacivanjem na županijsku razinu nastaviti s pokušajima. Sve su to još uvijek neiskorištene nekretnine, imamo želju i volju, ali često zbog sporosti administracije nismo uvijek u mogućnosti na brz i kvalitetan način to riješiti - poručuje Cickaj.

Zadržati svoje

Strizivojna je općina u Osječko-baranjskoj županiji koja prema posljednjem popisu stanovništva ima 2525 stanovnika, 234 manje nego 2011. godine. Općina provodi anketu o broju zainteresiranih za stambeno zbrinjavanje kako bi prikupili podatke za prijavu na Program izgradnje i obnove stambenih jedinica u vlasništvu na potpomognutim područjima. Načelnik općine Josip Jakobović kaže da je Program stambenog zbrinjavanja namijenjen mladim obiteljima i osobama do 45 godina s ciljem zadržavanja stanovništva i poticanja naseljavanja. U tu je svrhu Općina prije dva mjeseca kupila zemljište veličine 8500 kvadrata i planira ga podijeliti na deset parcela.

- Svaka će parcela imati otprilike 600 četvornih metara, dovest ćemo priključke komunalne infrastrukture i izraditi projektno-tehničku dokumentaciju. Zemljište smo platili 25.000 eura. Budući da će se projektirati tipska kuća, znači jednaka za svih deset parcela, projektno-tehnička dokumentacija će biti jeftinija - objašnjava Jakobović, dodajući kako će, grubim izračunom, sav trošak Općine iznositi od 6 do 8 tisuća eura po parceli.

BRUNO JOBST

Uspiju li osigurati dodatna sredstva, kako kaže, iz raznih ministarstava koja bi im sufinancirala neke troškove priključaka, za osigurani bi iznos oslobodili korisnike.

- I ovaj iznos od 6 do 8 tisuća eura puno je manji nego što je tržišna vrijednost. Naime, kod nas u Strizivojni je cijena parcele između 15 i 20 tisuća eura, uz ostale troškove, to znači da smo korisnicima uštedjeli od 15 do 20 tisuća eura i godinu dana koju bi utrošili za izradu projektno-tehničke dokumentacije - ističe Jakobović.

- Cilj nam je vratiti ljude koji su napustili Strizivojnu, privuću obitelji iz drugih dijelova Hrvatske, ali primarno osigurati ostanak sadašnjih stanovnika. Iz naše općine godišnje od 30 do 50 mladih odlazi na studije i dosta je onih koji nakon završenog studija ostaju živjeti u većim gradovima. Mlade obitelji i pojedinci često već kod izrade projektno-tehničke dokumentacije izgube volju za gradnjom, a mi smo tu da im olakšamo život - zaključuje Jakobović.