Osječka je Mamutica ili Stojedinica, kako građani Osijeka zovu jednu od najvećih stambenih zgrada, onu na adresi Sjenjak 101, ogledni je primjer kako odlična suradnja predstavnika suvlasnika, upravitelja i suvlasnika može pridonijeti prosperitetu, kvalitetnoj uštedi i napretku za sve stanare jednog velikog nebodera. Nije ona, međutim, samo svijetli primjer u našem gradu nego i u cijeloj Hrvatskoj jer riječ o zgradi koja je prva u državi provela projekt energetske obnove uz sufinanciranje državnim sredstvima. Još bolje rečeno - za provedbu projekta vrijednog 5,5 milijuna kuna samo su oni vlasnici stanova koji su mijenjali stolariju morali platiti taj dio troška.

Zgrada ima FB stranicu

Najviše zasluga za to ima predstavnik stanara Krešimir Ižaković koji, istina, ne voli da ga se stavlja u prvi plan, ali o tome koliko povjerenje svih suvlasnika uživa potvrđuju riječi nekolicine njih s kojima smo razgovarali i koji plebiscitarno tvrde: "Krešu za predstavnika dok je živ!"

Takvo poštovanje više od 270 stanara koji žive u 133 stana ove stambene zgrade nije bilo lako pridobiti, no Kreši je to, uz veliko zalaganje i odricanje, ipak uspjelo. Naime, sam nam je u nekoliko navrata spomenuo da smatra kako je nakon punih 18 godina vođenja ovako velike zgrade došlo vrijeme da netko mlađi preuzme taj posao. Osim toga, odnedavno više ne živi na Sjenjaku 101 jer se preselio u obiteljsku kuću tako da nije u svakodnevnom kontaktu sa zgradom i ljudima, kako kaže, "ne živi dnevne brige". Ono što je fascinantno u njegovu pristupu vođenju zgrade jest to da sve radi transparentno i u suglasnosti sa suvlasnicima, da ulaže mnogo napora i volje za dobrobit zajednice i da uz pomoć suvlasnika uvijek traži najbolje rješenje za nastale probleme.

Zgrada ima svoju facebook-stranicu na kojoj objavljuje sve što radi i na kojoj je već 4. siječnja ove godine sazvao zbor stanara na kojemu ih je upoznao s najvažnijim značajkama novoga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada i kakve će on promijene donijeti. Dakle, unatoč blagdanima, priredio je videoprezentaciju o tom zakon i planovima o radu u zgradi za ovu godinu. U prva je dva mjeseca 2025. već raspisao i natječaj za krečenje i uređenje unutrašnjosti zgrade površine 3000 četvornih metara te s najpovoljnijim ponuditeljem već na 11. katu odradio testno krečenje hodnika i smetlarnika, pozvavši potom stanare da na stranici podjele svoje komentare na odrađeni posao.

Antene pune proračun

Autor ovog teksta također živi u jednom od nebodera na Sjenjaku koji ima više od stotinu stanova i 200-tinjak stanovnika, no tamošnjem predstavniku nije palo na pamet upoznati suvlasnike s tim što im donosi novi zakon. O planovima rada za ovu godinu također ne znaju ništa. Nažalost, 95 posto predstavnika suvlasnika u neboderima taj posao shvaća samo kroz otvaranje vrata za odvoz smeća, pozivanje majstora za hitni popravak i dogovaranje estetskih promjena.

Upravo je to i bio povod ovog razgovora s Ižakovićem, ne da bi se njega hvalilo, nego kako bi predstavnicima suvlasnika, ali i vlasnicima stanovima u osječkim neboderima predstavili hvalevrijedan primjer obavljanja toga posla. Jer suvlasnici od predstavnika suvlasnika imaju pravo tražiti menadžerski pristup održavanju zgrada čiji su godišnji financijski proračuni pozamašni i koji se pametnim ulaganjem mogu iskoristiti na zadovoljstvo svih suvlasnika, a ne da se zadovoljavaju samo pojedinačni interesi.

Kada je 2007. godine tek postao predstavnik, priča Ižaković, dok ga nisu upoznali i dok nisu znali kako radi, bilo je kod suvlasnika puno skepse.

- No, kada su ljudi vidjeli da se sve radi transparentno, da nikada nismo napadali njihov džep, promijenio se i taj odnos. Nakon što smo odradili projekt energetske obnove i nakon što smo uveli razdjelnike, za moj stan od 70 kvadrata cijena grijanja sada maksimalno iznosi 30 eura. I to je maksimalni račun tijekom zime! Vide ljudi da se tu puno napravilo. Kada smo počeli raditi stvari na pravi način, onda se svijest okrenula i od tada imam povjerenje suvlasnika - ističe Ižaković.

Kađe, i nače je vrlo fokusiran i kada se nečega prihvati, to radi studiozno.

- Odlučio sam posao predstavnika obavljati menadžerski i rekao sam da ćemo upravljati zgradom u pravom smislu te riječi. Vidjeli smo gdje imamo prihode, a gdje imamo troškove, i prva stvar koju smo napravili bila je da smo svim operatorima podignuli iznose za korištenje prostora zgrade. S nekima je to išlo lakše, s nekima teže, ali su na koncu prihvatili naš prijedlog. HT je imao zakup u podrumu, a kasnije je dodao i antene, iznajmili smo prostor i Telemachu, Gradskom radiju i VIP-u. Doslovno smo poduplali prihode od antena, a s druge smo strane smanjili rashode i doveli zgradu u poziciju da ima novca za provedbu projekata. prisjeća se Ižaković navodeći da od najma prostora za antene zgrada danas prihoduje polovinu svog godišnjeg proračuna.

Dogovorio je s HEP-om Hepi račun za zgradu i tako na ukupnu cijenu struje zgrade ostvario pet posto popusta, a što je još važnije, suvlasnici su to dobili u okviru pričuve.

- Pričuvu smo uvećali za iznos računa struje tako da i danas na računu pričuve bude iskazana pričuva i cijena električne energije. Ako ne platiš pričuvu, onda te mi tužimo, zgrada ima elemenata da te tuži zbog nepodmirenja pričuve. Da li nisi platio pričuvu ili struju, to neka sud odlučuje. Tu smo ostvarili smanjenje troškova s tih pet posto - pojašnjava.

U ovako velikim zgradama uvijek su problem međuljudski odnosi, što bi se rekl: Sto ljudi, sto ćudi. No, Ižaković tvrdi kako kod njih nema onih koji su kontra većine, možda samo jedan koji pričuvu ne plaća baš redovito.

- On je u gradskom stanu tako da se mi naplatimo od Grada - odgovara Ižaković.

Dugi niz investicija

Energetsku obnovu zgrade stanari su odradili samostalno bez usluge vanjskih konzultanata, dakako na čelu s Ižakovićem koji je čitao dokumentaciju, obavio prijavu, penjao se po skeli, vlastitim automobilom nekoliko puta išao u Zagreb...

- Novac je tu irelevantan, meni je u životu uvijek bio motiv treba li stvari napraviti ili ne treba. Ako ih treba napraviti, napravit ću ih, ako ne, nećemo ih raditi. Ništa polovično! Provedba javne nabave trebala je ići prema Pravilniku Javna nabava za neobveznike javne nabave, s čim sam se tada prvi put susreo. To traži vremena, ali je nešto što je trebalo napraviti - objašnjava Krešo napominjući kako su se sve provedene investicije u konačnici pokazale dobrima.

Svakom problemu, kaže, pristupa tako da traži najbolje rješenje. Tako je bilo i s krađama stvari iz podruma, ali i drugim problemima koji su se redali.

- Rekli smo da je to problem i zaključili da je rješenje videonadzor te smo ga i postavili. To je riješilo hrpu krađa, a reagirao sam i na najmanju krađu. Ukrali su mi patike, zvao sam policiju, ne zbog toga što je trebalo vratiti te patike, nego sam htio pokazati da je ova zgrada zabranjena, tu se ne dolazi krasti, jer ako dođeš, pronaći ćemo te. Imali smo situaciju da su studentici ukrali bicikl, pa smo s kamere skinuli snimak, ona ga je objavila na facebooku i u roku pola sata čovjek je došao vratiti bicikl. Netko nam je razbijao šaltere za paljenje svjetla, tipkala. To tipkalo, kada ga stisneš, pali svjetlo na 11 katova a da bi netko prehodao dva kada. Onda smo izbacili tipkala i stavili detektore pokreta. Nema opasnosti od strujnog udara i još štediš energiju jer se pali svjetlo na jednom katu a ne cijela vertikala. Nakon toga, imali smo staru stolariju koja je curila na sve strane, pa smo onda i nju zamijenili. Napravili smo rampu za invalide, to sam od Grada tražio, napisao sam dopis i predao dokumentaciju pa nam je Grad izišao u susret. Kako je zgrada sagrađena 1979., polako je na 11. katu curilo po stropovima. Popravljali smo kod jednog, a izbilo je kod drugog... Kad sam vidio da jednokratna sanacija ne pomaže, odlučili smo da idemo u investiciju. Od projektanta smo zatražili da nam razradi projekt i oni su to jako dobro napravili po principu obrnutog krova, nakon čega više nismo imali ozbiljnih curenja. I to je ujedno bila dodatna termoizolacijska zaštita gornjim katovima. Nakon toga smo uveli razdjelnike u konzultaciji s ljudima iz Toplane koji su mi sugerirali da stavimo izmjenjivač topline. Napravili smo novi strojarski projekt, stavili smo izmjenjivač topline, montirali razdjelnike, termoregulacijske ventile, balans-ventile i pumpe s frekventnom regulacijom koje se mogu podešavati. Tu smo imali 30 posto sufinanciranih troškova, i to samo za razdjelnike. Napravili smo i parcelaciju jer nam je jedan projekt pao samo zato što to nismo imali - izredao je duži popis onoga što su je uspio odraditi kroz protekle godine.

Žalio se Ižaković i udruzi Potrošač jer na računu za vodu svaki suvlasnik ima naplaćenu uslugu očitanja.

- Imamo jedno brojilo, a 133 puta naplate očitanje tog jednog brojila. Trebalo bi podnijeti kolektivnu tužbu - poručuje.

Novi zakon nije "životan"

O novom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada mišljenja je da nije životan i tvrdi da ga neće moći provoditi u punoj mjeri za ovako veliku zgradu.

- Ima stvari koje su dobre, primjerice, omogućuje penalizaciju nekoga tko se ne pridržava Kućnog reda. Ono što se meni čini da bi mogao biti problem vidjet će se kada u stanu bude 40 stupnjeva, a vlasnik ne bude smio staviti klimu. Rješenje za postavljanje klimatizacijskog uređaja na pročelje, a da ne narušava estetiku zgrade, vidim kroz montažu perforiranog lima. Ako ne izlaziš značajno iz površine, ne bi trebalo biti problem, a neće biti drugog rješenja - smatra Ižaković.

Dodaje da kod njih u zgradi nema kratkoročnog iznajmljivanja, samo dugoročnog, što nije problem prema novom zakonu. Drži da je njemu osobno najveći problem prikupljanje potpisa jer mu u tako velikoj zgradi za to treba više od tjedan dana.

- Trebao bi zakonodavac malo životnije pristupiti tome, nema se vremena za velik dio onoga što traže tim zakonom. Oko najavljenog povećanja pričuve suvlasnici se kod nas u zgradi nisu žalili. Mi imamo tako posloženu zgradu da nam neće biti većih problema s provedbom zakona, ali problema će imati predstavnici suvlasnika koji nisu upućeni i obaviješteni. Pitanje je koliko neki drug imaju mogućnosti i kapaciteta za pripremu takvih stvari - ističe Ižaković.

I dalje je pun ideja kojima bimživot u zgradi učinio kvalitetnijim. Naime, želja mu je ugradnja fotonapona.

- Sada dopuštaju sufinanciranje fotonapona, što u to vrijeme kada smo planirali radove nisu dali. Traže 60 posto uštede na početno stanje, a kako da to ostvarim kada već imam toliko ušteda iz onoga što smo odradili. Trebali bi unutar Fonda ili Ministarstva razraditi pozive na način da se ranije odrađene aktivnosti ne ponavljaju, ali da ne utječu negativno na mogućnost novih prijava. Da se onim predstavnicima suvlasnika i upraviteljima koji su pokazali inicijativu i odradili kada je to trebalo prvi put, sada omogući nadogradnja sustava novim trendovima. Znači baterije, fotonaponi, obnovljivi izvori energije i takve stvari - predlaže nadležnima Ižaković.

Nova ideja - car sharing

Razmišlja i puno dalje unaprijed. Primjerice o car sharingu za zgradu.

-To bi bila baš fora! Zgrada ima dovoljno prihoda da može kupiti, recimo, dva električna automobila, imamo trafostanicu za punjač i podijelimo svim stanarima određeni broj sati mjesečno korištenja vozila. Bilo bi dobro za stanare, oni koji ne voze mogli bi prodati svoje sate, a smanjio bi se problem s parkiralištem koji sada imamo - objašnjava.

I na kraju, želio je zahvaliti ljudima koji već duže vrijeme održavaju krvotok zgrade i omogućavaju da ona bude operativna - to su domar i blagajnica.

- Oni su ti zapravo kojih sve funkcionira, ja malo uskočim savjetom, pomognem ponekad, ali njih su dvoje ti koji zaslužuju priznanje. Uvijek su na dispoziciji stanarima, posebno onima starije dobi kojima pomažu što god treba. Divni su to ljudi i ne mogu im dovoljno zahvaliti na njihovom svakodnevnom angažmanu - zaključuje Ižaković. n