Da se mladi inženjeri građevinarstva te inženjeri arhitekture i urbanizma po završetku studija ne moraju brinuti oko toga gdje se i kako zaposliti, čuli smo na prvim Danima inženjera građevinarstva u Osijeku, održanima na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu, u prelijepoj i funkcionalnoj zgradi sagrađenoj 2016. godine u kampusu.

Članstvo u Komori

Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva, kaže kako je potražnja za inženjerima građevinarstva velika, a takva je i mogućnost svim mladima završenim inženjerima da odmah krenu u profesionalnu karijeru.

- Doista, u ovom trenutku posla ima više nego ikada i u privatnim investicijama, u hotelijerstvu, u investicijama vezanim uz vodno gospodarstvo... Puno je još posla i na obnovi objekata stradalih u potresu, za što smo dobili velik novac iz europskih fondova, i svi ti projekti financirani europskim novcem traže naše inženjere - naglašava Dražin Lovrec.

Prema njezinim riječima to, međutim, ne znači da inženjera građevinsrva nedostaje.

- Ima ih dovoljno, ali potrebni su novi inženjeri, koji će tek završiti fakultet, kako bi nastavili taj posao. Više je problem u izvođačkom sektoru, gdje nedostaju radnici, a inženjerskog kadra ima dovoljno, što se pokazalo i tijekom cijele obnove nakon potresa, koju su cijelu odradili naši, hrvatski inženjeri -objašnjava predsjednica Komore inženjera građevinarstva.

Inače, Komora ima 7700 članova. Da bi postao njezinim punopravnim članom, inženjer građevinarstva nakon završenog studija treba odraditi dvije godine u nekoj tvrtki i položiti državni ispit.

- Kao članovi Komore dobivaju ovlaštenje samostalnog provođenja djelatnosti kao ovlašteni inženjeri, projektanti ili stručni nadzori. Naši su članovi i voditelji građenja, koji nisu obvezni članovi Komore, a projektanti su obvezni članovi Komore - objašnjava taj put do članstva sadašnjim studentima predsjednica Komore, dodajući kako mnogi vrlo brzo prepoznaju sve benefite članstva u Komori.

Prvi Dani inženjera građevinarstva u Osijeku bili su prilika studentima - budućim inženjerima i članovima Komore, približi rad Komore, ali i mogućnost da se studenti upoznaju s onim što ih očekuje po završetku studija.

Dekan Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u Osijeku, prof. dr. sc. Hrvoje Krstić, podsjeća da su građevinarstvo i arhitektura iznimno praktične struke te je za budući rad današnjih studenata iznimno važno da se još tijekom školovanja mogu upoznati s radom u struci, na stručnoj praksi i u suradnji s gospodarstvom, a sada su saznali i kako će izgledati njihovo članstvo u Komori.

Ističe kako je interes mladih za studij zadovoljavajući, što potvrđuje i podatak da Fakultet sve svoje upisne kvote vezane uz Studij građevinarstva te Arhitekture i urbanizma popunjava sto posto već u ljetnom upisnom roku.

- Važno je što nakon stjecanja diplome naši studenti vrlo lako mogu do zaposlenja i mogu birati tvrtke u kojima će raditi. Već je duže vrijeme veća potražnja za inženjerima nego što ih ima na tržištu, tako da rade zaista diljem cijele Hrvatske, Europske unije i svijeta.

Trenutačno je na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu u Osijeku 1200 studenata i stotinjak zaposlenih.

- Fakultet za dvije godine obilježava 50. godišnju djelovanja, a od 2016. godine u našoj smo modernoj zgradi u sveučilišnom kampusu. Upisujemo studijske programe u području građevinarstva, arhitekture i urbanizma na preddiplomskim razinama i studij građevinarstva na diplomskoj razini. Osim toga, imamo i doktorski studij građevinarstva, koji upisujemo svake godine - predstavio je dekan Krstić.

Most Drava

Stručni je panel okupio najbolje građevinske inženjere iz Slavonije, dobitnike "građevinskog Oscara" - nagrade KOLOS Hrvatske komore inženjera građevinarstva, koji su studentima govorili o svom radu na dvjema kapitalnim građevinama - mostu Drava u sklopu koridora 5C te Škole nogometa i stadiona NK Osijek - Opus Arene.

Riječ je o prošlogodišnjim dobitnicima nagrade KOLOS, koje je važno istaknuti: Damiru Vujčiću (Sirrah), dobitniku nagrade za izuzetno dostignuće u području konstrukcije za projekt Škola nogometa i stadion NK Osijek, Damiru Markulaku (GRAFOS), dobitniku nagrade KOLOS za ispitivanje konstrukcije na novom stadionu NK Osijek; Darku Ojvanu (Respect-ing), dobitniku za izuzetno dostignuće u struci u području stručnog nadzora na objektu Škola nogometa i stadion NK Osijek, Hrvoju Sučiću (Honcho), dobitniku nagrade za izuzetno dostignuće u struci u području stručnog nadzora na objektu Škola nogometa i stadion NK Osijek, te Ernestu Eviću (IGH), dobitniku nagrade KOLOS za izuzetno dostignuće u struci u području stručnog nadzora na objektu most Drava u sklopu koridora 5C.

Tijekom izgradnje mosta na rijeci Dravi na autocesti koja povezuje Budimpeštu s Jadranskim morem i dio je koridora 5C Ernest Ević bio je glavni nadzorni inženjer, a u sklopu tog projekta pružao je i uslugu stručnog nadzora za samu čeličnu konstrukciju mosta Drava i za sve betonske radove na njemu. U okviru izgradnje mosta bila su još tri manja projekta: Most preko rijeke Karašice, ili Vučice, po novom, regulacija rijeke Drave, obaloutvrda na lijevoj obali i regulacijska pera na desnoj obali.

Ević tvrdi da je zbog političkih promjena, jer su se izmijenile tri vlade, velike recesije u građevinarstvu i dviju povijesnih poplava izgradnja mosta trajala duže negoli je to bilo predviđeno, no da je ipak završen i danas imamo najduži most u Hrvatskoj. Zanimljiva je činjenica da je u vrijeme njegove gradnje kompletna hrvatska operativa za bušenje pilota bila upravo na tom projektu, što govorio o njegovoj grandioznosti.

- Ugovor za most potpisan je 2009. godine, završen je 2019., a uporabna je dozvola izdana 2020. Najdulji most u Hrvatskoj dug je 2475 metara, dio preko Drave, odnosno ovješeni dio mosta, koji je impozantan i čini taj most velebnim, širine je 220 metara, a ukupna je duljina tog čeličnog rasponskog sklopa 420 metara. Mislim da je 4850 tona čelika u samoj rasponskoj konstrukciji i oko 160 tona čelika u vrhovima pilona koji prihvaćaju te čelične zatege. Imamo 80 čeličnih zatega dvaju pilona visine 72 metra, a utrošeno je oko 20.000 tona armature i približno 120 tisuća kubika betona. Iskopano je otprilike 18,5 kilometara pilota promjera 150 centimetara za temelje mosta - podsjeća Ević na brojke koje pak potvrđuju koliko je to bio zahtjevan projekt.

Riječ je o ovješenom most, koji je nasličniji Domovinskom mostu u Zagrebu i Pelješkom mostu, s tim što Pelješki most ima šest pilona zatega, a slavonski dva.

- Ukupna je njegova cijena na kraju iznosila približno milijardu kuna bez PDV-a - kaže Ević, zaključujući kako mu je to najveći projekt u dosadašnjoj karijeri.

Opus Arena

Što se pak tiče Opus Arene, Škole nogometa i stadiona NK Osijek, Damir Vujčić (Sirrah), dobitnik nagrade KOLOS za izuzetno dostignuće u području konstrukcije tog projekta, ističe kako je njegova posebnost u tome što je natkriveno kompletno gledalište, što je gledalište blizu korner-linija i aut-linija te što je unutar njega i Škola nogometa, sedam pomoćnih terena, a u zapadnom se dijelu stadiona osim svlačionica za gostujuće i domaće ekipe nalazi još sedam svlačionica za mlađe kategorije.

- I to je možda najvažniji dio što se tiče Osijeka, stvaranja pomlatka, novih igrača te stvaranje odličnih uvjeta djeci da se bave sportom, a ne da su samo na računalima - ističe Vujčić, prisjećajući se kako je prva zamisao bila samo Škola nogometa za 1500 gledatelja na Pampasu, a stadion je trebao ostati u Gradskom vrtu.

Međutim, rekao je, tadašnja je uprava ipak odlučila kako je daleko racionalnije da su stadion i Škola nogometa na jednom mjestu, jer ne moraju imati dvostruki kadar za održavanje terena i čuvarske službe, te je projekt odjednom narastao s 1500 na 13.000 mjesta, uz mogućnost dogradnje još dvije tisuće.

- Pregledali smo više od 600 stadiona, neke uživo, neke samo preko nacrta ili fotografija, te smo postupno, ovisno o željama naših naručitelja, investitora, pokušali stvoriti jedinstveni projekt, da bude unikatan. Naša je sreća što nam je to investitor dopustio - zaključio je Vujčić.

Osječki su studenti građevinarstva s velikim zanimanjem, ali i mnogim pitanjima pratili izlaganja inženjera, koji su ih iz osobnih iskustava upoznavali s konkretnom građevinskom praksom i onime na što posebno moraju paziti.