Tri godine nakon početka rata u Ukrajini mnoge raseljene obitelji i dalje pronalaze utočište u Hrvatskoj, a mnogi od njih svoju su sreću i sigurnost potražili u Osijeku. Trenutno se na području grada nalazi 432 Ukrajinaca, od kojih 208 žena, 134 djece i 90 muškaraca. Ključnu ulogu u integraciji i pomoći Ukrajincima u Osijeku ima Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, koji od prvog dana rata organizira različite oblike pomoći raseljenim osobama.

Djeca brže (na)učila jezik

U sklopu Centra djeluje Dnevni centar za raseljene osobe iz Ukrajine, mjesto gdje Ukrajinci svakodnevno mogu dolaziti, sudjelovati u različitim aktivnostima, učiti jezik, družiti se te lakše prebroditi izazove života u novoj sredini. U aktivnostima Dnevnog centra u 2024. godini sudjelovale su 433 osobe, od kojih 131 maloljetnik, a omjer korisnika pokazuje da je među njima više žena (68 %) nego muškaraca (32 %).

"Pri dolasku u Hrvatsku djeca iz Ukrajine su se susretala s problemima prilagodbe na nepoznato područje i pronalaženja adekvatnog smještaja. Na području Osječko-baranjske županije nastojali smo im sve navedene probleme što više ublažiti tako što smo surađivali sa svim relevantnim dionicima u pružanju pomoći i podrške raseljenim osobama iz Ukrajine kao što su civilna zaštita, Hrvatski crveni križ, MUP i ostali. Na taj smo im način vrlo brzo našli smještaj u kolektivnom ili individualnom obliku", rekli su nam iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. Dodali su da su ove godine primijetili trend većeg broja dolazaka ukrajinskih državljana koji su prije dolaska u Hrvatsku živjeli u Poljskoj.

Poseban izazov bilo je obrazovanje djece. Iako su djeca pokazala izuzetnu sposobnost prilagodbe i brzo su naučila hrvatski jezik, brže od odraslih, njihova svakodnevica nije nimalo jednostavna. Ujutro pohađaju nastavu u hrvatskim školama, a poslijepodne online slušaju nastavu na ukrajinskom jeziku. To im ostavlja vrlo malo slobodnog vremena, a dodatni je problem razlika u nastavnim programima između Hrvatske i Ukrajine. Ipak, prema izjavama djece, malo slobodnog vremena koje imaju provode s vršnjacima iz Hrvatske te se smatraju prihvaćenima.

Također, primijećeno je da su se djeca bolje uklopila u školu i društvo ako su njihovi roditelji donijeli odluku da ostanu u Hrvatskoj. Oni koji planiraju daljnje preseljenje ili povratak u Ukrajinu često se teže prilagođavaju. Neki od njih s vremenom su se ipak predomislili te odlučili potražiti stalni smještaj u Hrvatskoj jer su shvatili da za njih i njihovu djecu ovdje postoji budućnost.

Kako bi olakšali integraciju Ukrajinaca u hrvatsko društvo, u Dnevnom centru organiziraju se brojne aktivnosti - kreativne, sportske, likovne i kulinarske radionice za djecu i odrasle. "Organiziramo tečajeve učenja hrvatskog i engleskog jezika kako bi se što brže integrirali u hrvatsko društvo i bolje se snalazili u svojoj lokalnoj zajednici. Uz navedene aktivnosti, u 2024. godini nastavile su se organizirati i radionice tradicionalnih ukrajinskih plesova i ukrajinskog jezika kako bi djeca ostala u dodiru s vlastitom kulturom i običajima", kazali su iz Centra.

Put do zapošljavanja

Ukupno je u 2024. godini održana 1131 aktivnost, pri čemu su najviše interesa izazvale socijalizacijske i sportske radionice te tečajevi hrvatskog i engleskog jezika. Uz to Centar nastavlja pružati psihosocijalnu podršku svim raseljenim osobama koje ju zatraže. U 2025. godini planiraju se i novi projekti, s naglaskom na zapošljavanje i ekonomsku neovisnost Ukrajinaca u Hrvatskoj. U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje održavat će se radionice o zapošljavanju i samozapošljavanju, a istovremeno će se nastaviti aktivnosti usmjerene na socijalnu integraciju.

Prije nekoliko dana Centar za nestalu i zlostavljanu djecu u suradnji s udrugom SVOJA i udrugom PUKS te uz potporu UNHCR-a održao je konferenciju Nova prilika: Put do zapošljavanja i poduzetništva za izbjeglice iz Ukrajine. Riječ je o konferenciji kojom je započeo projekt "The Refugee Empowerment & Integration Initiative (REII)". Cilj je izbjeglicama iz Ukrajine pružiti alate i podršku za pristup zapošljavanju. U središtu je projekta osnaživanje i zaštita ranjivih skupina, njihova ekonomska i socijalna uključenost kroz organizaciju tečajeva za učenje hrvatskog i engleskog jezika te kreativnih radionica za sve uzraste. Velik će dio aktivnosti biti posvećen poslovnoj afirmaciji izbjeglica na tržištu rada, prilikom koje će im se pružiti podrška u obliku organiziranja radionica pisanja životopisa i poticanje samozapošljavanja. Projekt traje do kraja godine.