Stanovnici osječkih naselja Sjenjak i Mačkamama već duže vrijeme muku muče s vranama, čija prekobrojnost i koncentracija u pojedinim dijelovima naselja dovode do neželjenih situacija.

“Bombardiranje" prolaznika

- Na drveću točno iznad naših parkirališta mnogo je gnijezda vrana. Naši automobil, balkoni, pročelja, pješčanici... ma sve je prekriveno ptičjim izmetom! Vrane "bombardiraju" i prolaznike - priča nam ogorčeni stanovnik ovog najmnogoljudnijeg osječkog naselja navodeći kako bi s vozilom mogao gotovi svaki dan u praonicu.

Čitatelj

Tvrdi kako nije ljut na ptice, nego na ljude koji ih hrane, kao i na one koji, smatra, ništa ne poduzimaju da se taj problem riješi.

- Prošlo sam ljeto na to upozorio i gradsku upravu i dobio obećanje da će se problem riješiti, no to još nije učinjeno - kaže. Zaključuje, kao umirovljeni unikomovac, da dobro zna kako se taj problem rješava učinkovito.

IGOR KRALJ/PIXSELL

- Naravno da ne tražimo da se ide s odstrelom ptica, nego tražimo da se uklone njihova gnijezda. To čini Unikom, ali im to moraju odobriti iz gradske uprave - ističe naš sugrađanin.

I roditelji čija djeca borave u Dječjem vrtiću Pčelica u Industrujskoj četvrti kažu da je pješčanik u dvorištu vrtića pun ptičjeg izmeta te da, kada vrane imaju ptiće u gnijezdima, djeca ne smiju izlaziti iz vrtića jer im prijeti opasnost da ih ptice napadnu.

U čemu je problem pitali smo i u Gradu Osijeku, gdje su nam priznali kako su upoznati s nezadovoljstvom dijela stanovnika Sjenjaka i da su spremni ukloniti gnijezda s drveća, ali da to ne mogu učiniti jer se tome protive udruge zelenih i zaštitnici ptica, koji u takvim slučajevima ulože žalbu.

Naravno da smo objašnjenje zatražili i od izvršnog direktora Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Jasmina Sadikovića, koji ističe da su uklanjanje gnijezda ili, što se prije nekoliko godina događalo, odstrel ptica za njih - neprihvatljivi.

Jasmin Sadiković

- Za nas je neprihvatljivo i uklanjanje stabala ili neke zelene infrastrukture na kojima se gnijezde ptice. Prema nama, taj problem treba rješavati sustavno. Ono što je pticama privlačno i zbog čega se one gnijezde na određenim lokacijama je izvor hrane. Jesu li građani koji hrane ptice na tim lokacijama, ne znam, no na Sjenjaku bi jedan od glavnih problema mogla biti blizina odlagališta Lončarica Velika. Nalazimo se blizu deponija, koji je izvor hrane za ptice, a zelene površine na Sjenjaku pogodne su im za podizanje gnijezda - smatra Sadiković.

Uvjeren je da kratkoročna rješenja uklanjanja gnijezda neće riješiti taj problem.

- Građani su se također dugi niz godina žalili na prekobrojnost golubova, no ako pogledate zgrade na Sjenjaku, vidjet ćete da su mnoge lokacije na zgradama, gdje se golubovi gnijezde, posljedica neprimjerenih ljudskih zahvata i neprimjerenog zatvaranja balkona, pri čemu su stvorena pogodna mjesta za gniježđenje golubova. Sada se golubovi gnijezde na lokacijama gdje ljudi ne mogu ukloniti njihova gnijezda. U većini je slučajeva čovjek taj koji prouzročuje ovakve situacije - poručuje Sadiković.

Prema slovu zakona ptice se ne smiju ubijati i njihova se gnijezda ne smiju uklanjati u vrijeme gniježđenja.

- Eventualno je uklanjanje gnijezda moguće u razdoblju kada se ptice ne gnijezde, a to je baš nekako u ovo vrijeme. Iskustva su, međutim, pokazala da to neće dovesti do rješenja. Gradu smo još prije tri godine uputili prijedlog rješenja koja su utemeljena na primjerima dobre prakse drugih gradova Europske unije. Nije Osijek jedini u ovakvoj situaciji, treba se malo raspitati i vidjeti kako su to riješili drugi gradovi i onda drukčije upravljati i zelenom infrastrukturom i komunalnim deponijima, ali i kulturom građana, koji sigurno hranjenjem pridonose tome da se ptice gnijezde na nekim područjima više nego ondje gdje ih ne hrane - nastavlja Sadiković.

Problem su i golubovi

Prisjetio se događanja prije tri godine kada je Grad Osijek pokrenuo odstrel golubova, na što su, kako kaže, mnogi stanovnici Osijeka reagirali sa zahtjevima da se ta praksa zaustavi. S druge strane, cijela se ideja i razmatrala zbog brojnih primjedbi građana.

Tomislav Prusina

- Zagovarali smo tada sustavni pristup gdje će se napraviti istraživanje o tome gdje se to ptice gnijezde, zbog čega baš u tim dijelovima grada i kako tomu sustavno pristupiti. Možda bi se gnijezda mogla premjestiti u parkove ili na rubne dijelove grada, ali ptice idu logikom bližeg hranilišta. Kada bi se napravilo detaljno istraživanje, monitoring toga gdje se i koje vrste gnijezde na zelenim površinama, onda bismo mogli doći do logičnog odgovora. Morate riješiti uzrok problema - smatra Sadiković, dodajući kako je to ono što zeleni zagovaraju, a nije siguran da se išta u tom smislu promijenilo.

U pravilu su svi napušteni objekti i infrastruktura koja se ne koristi pogodno gnijezdilište za ptice, pogotovo ove koje se gnijezde u urbanim područjima. Primjerice, u blizini Lončarice Velike je stari nogometni stadion Gradski vrt - ne bude li se koristio, mogao bi postati još povoljnija lokacija za gniježđenje jer se nalazi bliže odlagalištu nego Sjenjak.

Prema saznanjima zelenih, najviše se ljudi žale na ptice na Sjenjaku i u parku Mačkamama, oko tamošnjeg dječjeg vrtića, a to su lokacije koje, prostorno promatrajući, gravitiraju baš Lončarici.