U Hrvatskoj je osam nacionalnih parkova: Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit.

Svi su, dakle, teritorijalno smješteni u južnijim dijelovima Lijepe Naše, dok se ostatak Hrvatske mora ''zadovoljiti'' parkovima prirode (trenutačno ih je 12), premda oni nisu ništa manje vrijedni biseri prirode. No stvari bi se uskoro mogle promijeniti, pa bi nacionalni park mogao dobiti i istok Hrvatske. Taj bi status trebao ponijeti PP Kopački rit, najstariji hrvatski park prirode, koji je to postao još 1976. godine. Inicijativa je krenula od Upravnog vijeća JUPP-a, na čijem je čelu od prije približno tri mjeseca Željko Vuković, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.

- Od 2001. godine radim kao inspektor zaštite prirode i načelnik sam inspekcije za cijelu Hrvatsku, s uredom u Đakovu. Kopački rit mi je u srcu i još prije dvadesetak godina razmišljao sam o toj inicijativi. No, ona tada nije bila zrela. U međuvremenu su se javljali još neki pobornici te ideje, pa sada držim da je konačno sazrela. Tim više što sam imenovan predsjednikom UV JUPP-a Kopački rit. Na posljednjoj sjednici ideju sam prezentirao članovima Upravnog vijeća, koji su bili oduševljeni i jednoglasno podržali inicijativu - kaže Vuković, nastavljajući kako predstoji službena procedura u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, koje prijedlog mora stručno sagledati te izraditi elaborat odnosno stručnu studiju. Ako se sve pokaže utemeljenim, odnosno kada to dokaže struka, a Vuković je uvjeren da će dokazati, prepreka neće biti. Misli da protuargumenti, ako ih ima, nisu dovoljno jaki te dodaje da su svoj cilj zacrtali i da će biti ustrajni. Tu inicijativu obrazlaže nizom argumenata.

Lov i ribolov

- Kopački rit zaslužuje postati nacionalnim parkom i to je povijesna prilika. Dok sam na poziciji državnog tajnika, na koju nisam došao glumiti fikus, za to ću se zalagati i dat ću sve od sebe da ta inicijativa zaživi. JUPP neće ništa izgubiti, a najviše će dobiti lokalna zajednica. Krenimo od lokalnih proizvođača. Različito se tretira tegla meda, kilogram sira, litra rakije ili bilo koji drugi proizvod čije je podrijetlo nezaštićeno područje, park prirode ili nacionalni park. Nadalje, nacionalni park cijelo područje diže na svjetskoj ljestvici. Naravno, promijenit će se određeni režimi. Više neće biti određenih gospodarskih djelatnosti, ali rekreativne, poput sportskog ribolova, opstaju. Lova neće biti u obliku kakav je sada, ali lovstvo ne smijemo zanemariti, kao ni ono što lovstvo i lov znače za doprinos zaštićenom području. Tu je sada populacija jelena zahvaćena metiljem, imamo najezdu čagljeva, invazivne vrste koja ugrožava ekosustav i slično. Lovci su se i dosad brinuli za to, a mi brigu želimo nastaviti još intenzivnije. To više neće biti nadležnost Hrvatskih šuma, već Nacionalnog parka, ako to postane - pojašnjava Vuković, dodajući kako u svijetu postoji niz nacionalnih parkova u kojima su dozvoljeni lov i ribolov.

Željko Vuković

Ivica Getto

Ističe, nadalje, da se postavlja pitanje može li Kopački rit postati nacionalni park kada je njegov dio i dunavski plovni put, a odgovarajući na njega pita se kako je onda mogao biti proglašen parkom prirode? Također, podsjeća da magistralna cesta prolazi kroz Plitvička jezera, da je usred jednoga francuskoga nacionalnog parka nuklearna elektrana te navodi niz drugih primjera.

Rendžerska služba

- Jedna je od solucija i smanjenje granica budućeg nacionalnog parka Kopački rit, kao u slučaju Sjevernog Velebita. Kako bilo da bilo, Kopački rit definitivno ima obilježja zbog kojih ga vrijedi proglasiti nacionalnim parkom. Mislim da je ovo velika prilika i da sama pomisao emotivno utječe na sve Baranjce, Osječane i brojne druge goste Kopačkog rita. Lokalnoj zajednici pružam ruku te od nje očekujem pozitivnu reakciju i potporu. Ne treba se bojati ničega, primjerice neodržavanja Ribarskih dana u Kopačevu, svojevrsnog specifičnog obilježja ovog kraja, jer ako ljudi nemaju koristi od zaštićenih područja, ona nam ne trebaju. Osim toga, na taj bi se način unaprijedila i zaštita - Vukovićev je stav.

Vezan za tu priču, posebice dio oko zaštite, budući je ustroj rendžerske službe. Zadatak je to koji je pred njega postavila resorna ministrica, a koji bi trebao biti implementiran u Zakon o zaštiti prirode.

- Svi su svjesni da gotovo 25.000 hektara divljine, prašume, močvare, 30-ak kilometara Dunava…, kada je o Kopačkom ritu riječ, ne može čuvati nekoliko čuvara prirode, koji uz to nemaju ni ovlasti službene osobe, niti su naoružani. To je služba kozmetičke naravi, oni kupe smeće, vode turiste, igraju se s djecom i rade sve osim onoga što bi trebalo raditi i što je propisao Zakon o zaštiti prirode. Služba mora biti neovisna, samostalna, sa službenim te određenim policijskim ovlastima i, naravno, naoružana. Bez autoriteta nema ničega. To je moj koncept - podvlači Vuković.