Park kod Školjke zaštićeno je parkovno kulturno dobro
Valorizirat će se svi elementi parka i definirati djelomična rekonstrukcija
Za prvog ovogodišnjeg okupljanja na Sajmu antikviteta u Parku kralja Držislava mogla su se čuti i pitanja gdje je i što se događa sa spomenikom "Umirući vojnik". Naime, njegov je postament već neko vrijeme prazan.
Spomenik u Perivoj
O situaciji sa spomenikom "Umirući vojnik", djelom Roberta Frangeša Mihanovića, već smo izvijestili, nakon posljednje restauracije - u svibnju 2023. godine postavljen je u dvorište Muzeja likovnih umjetnosti, gdje je već bio od 1968. do 1991. godine. No kako ni to nije njegova izvorna lokacija, inicijativa je Muzeja likovnih umjetnosti vratiti ga u Perivoj kralja Tomislava, gdje je prvotno i bio postavljen 1898. godine.
No što će biti s postamentom ostavljenim u parku pokraj Školjke?
- I on će zajedno sa spomenikom na novu lokaciju. Postament je, naime, napravljen prema izvornim nacrtima, tako da su on i 'Umirući vojnik' jedna cjelina - ističe Ivana Sudić, voditeljica Područnog odjela za konzervatorske poslove u Konzervatorskom odjelu Osijek pri Ministarstvu kulture i medija. Usput nam otkriva kako je Park kralja Držislava odnedavno upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao parkovno kulturno dobro.
- Stoga će se prema mjerama zaštite trebati napraviti, za početak, elaborat koji će detaljno valorizirati sve elemente parka i definirati djelomičnu rekonstrukciju, odnosno zadržavanje izvornih elemenata, ali i eventualno, kontrolirano i vrlo pažljivo, unošenje novih elemenata, takozvanu interpolaciju u zaštićeni prostor parka - kaže Sudić.
Riječ je o parku koji je projektiran u modernističkom stilu i jedini je takav u Osijeku od razdoblja Drugog svjetskog rata.
- Ono što nam je poznato jest kako je tadašnja JNA naručila uređenje parka ispred Doma JNA te da je 1956. godine napravljen projekt koji je godinu dana poslije i realiziran. Poštovana je želja naručitelja da ondje bude paradna površina, ali je park vještom intervencijom autorice, dodavanjem niza cvjetnih površina, dobio i drugu namjenu. Tako osmišljen park, bio je prepoznatljiv i na razini tadašnje države jedno od rijetkih urbanističkih rješenja - kaže Sudić.
Projekt je dodijeljen Silvani Seissel, istaknutoj hrvatskoj pejzažnoj arhitektici, koja je park, s tadašnjim nazivom po Moši Pijadi, zamislila kao veliki zeleni trg s popločenim šetalištem, odmaralištem, terenskim vrtom i rozarijem sa širokim travnjacima unutar gustog sklopa drveća.
O Silvani Seissel
Uz njezino se ime veže i velik dio drugih osječkih parkova i zelenih površina za koje je bila angažirana na preuređenju, primjerice, Preradovićeva šetališta, Gajeva trga, Zrinjevca, Parka kralja Krešimira IV. Bila je angažirana i na uređenju Ilirske, veže se uz radove u zoni rekreacije na lijevoj obali i Zoološkom vrtu. Još dva detalja uz njezino ime, u Osijeku 1960. projektira i izvodi izložbu cvijeća u zatvorenom prostoru, a godinu dna poslije i na otvorenim prostorima parkova.
Vratimo se za kraj na Park kralja Držislava. Početkom 60-ih godina prošlog stoljeća napravljena je još jedna intervencija. Naime, prema ideji Radovana Miščevića ondje je postavljena Školjka, izgrađena u svrhu održavanja koncerata. Od tada se taj park kolokvijalno zove - kod Školjke.
Od 1987. godine "stanovnik" ovog parka, nenametljivo, postao je i Miroslav Krleža, uz ružičnjak je postavljen njegov kip, rad Marije Ujević Galetović.