Područje Batine kontinuirano naseljeno još od prapovijesti
Rezultati višegodišnjih arheoloških istraživanja koje na području Batine u Baranji provodi Arheološki muzej Osijek (AMO) omogućili su nove spoznaje, posebice o prapovijesnom i rimskom razdoblju, na prostoru na kojemu postoji kontinuitet naseljavanja od nekoliko tisuća godina.
U ravnateljstvu ove muzejske ustanove ističu da od 2008. godine rade na projektu "Arheološka baština Baranje", u kojem su početnim terenskim pregledima otkrili više od 40 novih istraživačkih lokaliteta između naselja Suza, Zmajevac i Batina.
Ravnatelj AMO-a Tomislav Hršak navodi kako su se od 2010. godine do danas arheolozi fokusirali na istraživanja na lokaciji Batina-Sredno gdje su pronašli dokaze o postojanju groblja iz starijeg željeznog, ali i rimskog doba.
Ono što smo otkrili na početku, a što otkrivamo sve do danas, i što nas iznova iznenađuje, groblje je s kraja kasnog brončanog i starijeg željeznog doba, koje se može datirati od 11. do 7. stoljeća prije nove ere, gdje smo kroz višegodišnja istraživanja otkrili više od stotinu grobova iz toga razdoblja, napominje Hršak.
Istraživanjem grobova otkrivamo stanje društva iz toga vremena
Riječ je o populaciji koja je tada živjela na tome prostoru, a uz pepeo pokojnika, koji je, nakon spaljivanja stavljan u urnu, ili položen u zemlju, u grob su prilagani razni predmeti, poput keramičkih posuda, te osobni predmeti, kojima se služio za života, i pomoću kojih se može odrediti njegova uloga u društvu.
Isto tako vidimo da se istraživanjem grobova može uočiti i određena socijalna diferencijacija jer ima bogatije i siromašnije opremljenih grobova, što može pokazati stanje društva iz toga vremena, pojašnjavaju u Ravnateljstvu AMO.
Uz grobove iz starijeg željeznog doba, dodaje Hršak, u nekoliko istraživačkih kampanja istraživani su i tzv. tumuli, grobovi ispod humaka, većih dimenzija, 4x4 metra, u koje su ukopavani istaknuti pripadnici zajednice iz toga vremena, što se naziva i "kneževskim grobovima".
U željezno doba u Batini živjela moćna zajednica koja je kontrolirala trgovačke putove
Nalazi provedenih istraživanja pokazuju da je zajednica koja je živjela u Batini u razdoblju starijeg željeznog doba bila iznimno bogata, da su kontrolirali trgovinu i put Dunavom, koji je bio glavni put iz srednje prema jugoistočnoj Europi, ističu u vodstvu ovoga Muzeja.
Možemo reći da je u starije željezno doba ovdje nekoliko stoljeća živjela moćna i istaknuta zajednica, koja je kontrolirala trgovačke putove, i nije bila izolirana, već je komunicirala sa širim područjem, ne samo panonskog, nego srednjoeuropskog i jugoistočnog prostora, jer u grobovima pronalazimo i predmete koje potječu sa sjevera Europe te alpskog i crnomorskog prostora, što znači da je trgovina u to vrijeme funkcionirala, kaže ravnatelj Hršak.
Drugi segment istraživanja, koje su provodili znanstvenici AMO-a odnosi se na rimsko razdoblje, jer se na području Batine nalazila i rimska utvrda, koja je bila dio utvrđene granice Rimskog carstva - limesa.
Nakon ekspanzije u 1. i 2. stoljeću Rimljani su željeli utvrditi svoju granicu, prema narodima koje su smatrali barbarskim, a upravo u Batini je bila jedna od tih utvrda, kao sastavni dio limesa, koji se protezao od Škotske, preko srednje i jugoistočne Europe, do Turske i sjevera Afrike, a lokaliteti u Podunavlju su dio toga limesa, pojašnjavaju u osječkom Arheološkom muzeju.
Važnost Batine i u rimskom razdoblju
Uz rimsku utvrdu, koja je u 2. i 3. stoljeću čuvala granicu, postojalo je i civilno naselje, a istraživanjima smo pronašli ne samo grobove ljudi, koji su tada živjeli na granici, nego i ostatke privremenih vojnih logora. Naime, u razdobljima veće opasnosti bila je potreba za većim vojnim jedinicama na granici, i u tom slučaju, uz stalnu postrojbu, koja je bila u utvrdi, postojali su i privremeni vojni logori, kaže ravnatelj Hršak.
Napominje kako su na tom groblju, koje datira iz kraja 2. te 3. stoljeća nove ere, također otkriveni bogatije i siromašnije opremljeni grobovi, u kojima su pronađeni predmeti koji pokazuju da su ljudi onamo dolazili i iz drugih dijelova Rimskog carstva, što je tada bila praksa, za osobe koje su bile u vojsci.
Rezultati višegodišnjih istraživanja na ovom lokalitetu predstavljeni su na izložbi "Batina tisućljetni svjetionik na Dunavu", koja je bila postavljena u Osijeku, a prošle godine gostovala je u Arheološkom muzeju Istre u Puli. Izložbom je napravljen presjek istraživanja, od prapovijesnih i rimskih grobova, a zaključili smo s arheološkim nalazima iz 2. svjetskog rata, jer se kod Batine dogodila jedna od najvećih bitaka toga vremena na ovim prostorima, i svake godine istraživanjima pronađemo nešto iz toga razdoblja, od naoružanja do ljudskih ostataka, ističu u Ravnateljstvu AMO-a.
U Muzeju su najavili kako ove godine planiraju izložbu o još jednom pronalasku kod Batine, koji je malo neuobičajen u kontekstu dosadašnjih otkrića, jer su 2022. godine tijekom istraživanja, pronašli francuski srednjovjekovni novac, koji potječe iz 11. ili 12. stoljeća.
Nova izložba o nalazima iz vremena križarskih ratova
To je ekskluzivan i rijedak nalaz, kakvih nema puno ne samo na prostoru Hrvatske, nego i šire, a vezan je vjerojatno uz križarske ratove, odnosno križare koji su putovali prema Svetoj zemlji, ili su se vraćali.
Pronađeno je oko 70 komada srebrnog novca i pripremamo izložbu o tom nalazu, koja bi krajem godine trebala biti otvorena u osječkom Arheološkom muzeju, istaknuo je ravnatelj Hršak.
U Muzeju podsjećaju kako postoje pisani podatci o arheološkim pronalascima na području Batine još iz kraja 19. stoljeća te kako su neki od tih predmeta završili u muzejskim zbirkama diljem Europe, u Beču, Budimpešti, Berlinu i Mainzu.
Mađarski arheolozi su, napominju u AMO-u, između dva svjetska rata ovdje provodili istraživanja i ti su predmeti danas u mađarskim muzejima, a 1970. godine osječki Muzej Slavonije provodio je pokusna iskopavanja, u suradnji sa Smithsonian Instituteom iz Washingtona, gdje su, istraživanjem kod spomenika Batinskoj bitki iz 2. svjetskog rata, pronađeni ostatci rimske utvrde.
Podatci iz recentnih istraživanja, kažu u ovome Muzeju, donose nove znanstvene spoznaje, posebice da je i u vrijeme prapovijesti ovdje živjela stabilna i bogata populacija, koja je kontrolirala trgovačke puteve, a značajne su i spoznaje o uređenosti nekadašnje rimske granice jer je utvrda kod Batine bila na značajnom mjestu i pokazuje da je Rimsko carstvo dobro čuvalo svoju granicu.
Istraživanja se nastavljaju
Ravnatelj Hršak ističe kako će se istraživanja na ovom lokalitetu nastaviti, uz potporu Ministarstva kulture i medija, dijelom sredstvima Muzeja te putem projekata s drugim institucijama, a vjeruje da će sigurno potrajati još nekoliko godina.
Smatra kako su sve ove godine istraživanja pokazala da je Batina iznimno zanimljiv arheološki lokalitet jer s toga područja imaju nalaze i iz ranijih povijesnih razdoblja, poput neolitika, koji su sporadični s obzirom na to da do sada nisu pronađeni ostatci naselja iz toga doba. Također djelatnike AMO-a zanima i što se događalo nakon kraja Rimskog carstva, preko seobe naroda pa sve do ranog srednjeg vijeka, jer i o tome postoje neke naznake.
Nadamo se da ćemo nekim budućim istraživanjima pronaći nešto vezano i uz taj dio povijesti jer vidimo da kod Batine postoji kontinuitet naseljavanja još od 4 do 5 tisuća godina prije nove ere. Nedostaju nam još neki djelići slagalice, ali već sada znamo da je u razdoblju kraja kasnog brončanog i starijeg željeznog doba, kao i u vrijeme Rimskog carstva u 2. i 3. stoljeću, ovo područje bilo jedno od žarišta naseljavanja ovoga dijela Europe, ističe ravnatelj AMO Tomislav Hršak.
