Rimsko bi nasljeđe Osijeka uskoro moglo biti uvršteno na UNESCO-ov popis baštine kao dio sustava granice Rimskog Carstva
Rimsko bi nasljeđe Osijeka uskoro moglo biti uvršteno na UNESCO-ov popis svjetske materijalne baštine kao dio sustava granice Rimskog Carstva, što bi mu donijelo vidljivost na svjetskoj razini i time otvorilo brojne perspektive, prije svega u području kulturnog turizma.
Nevidljiva baština
Tu je temu u četvrtak u Kulturnom centru Osijek aktualizirao panel pod nazivom "Budućnost baštine", kao jednu u nizu aktivnosti u sklopu izrade Plana razvoja kulture u Osijeku 2025. - 2030.
Vlatka Revald Radolić iz Konzervatorskog odjela u Osijeku Ministarstva kulture i medija, koordinatorica projekta upisa dunavskog Limesa u UNESCO, održala je predavanje pod nazivom "Dunavski Limes i antička Mursa, spomenik svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a - prošla vremena i budući izazov", a o toj je temi dala i izjavu za medije.
- Prije svega, na UNESCO-ovu bismo listu ušli kao dio sustava granice Rimskog Carstva. Taj se sustav sastojao od manjih i većih utvrda, a njegov je dio bila i Mursa, kao jedna od 16 sastavnica koje se upisuju na UNESCO-ovu listu materijalne svjetske baštine. Naglasila bih kako imamo dovoljno dobre preduvjete za upis na listu kao ravnopravna sastavnica. Prije dva tjedna dobili smo odobrenje od zapadnog segmenta da se upišemo kao ekstenzija, odnosno nastavak dunavskog Limesa, s obzirom na to da je granica na Dunavu, čime se priključujemo Njemačkoj, Austriji i Slovačkoj kao svojevrsni dodatak toj jedinstvenoj granici, i naš je cilj predaja nominacije do kraja ove godine te upis na listu početkom 2026. godine - rekla je Revald Radolić.
Arheolog dr. sc. Tino Leleković iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održao je predavanje pod nazivom "Skrivena baština uz granice Rimskog Carstva: Mursa kroz vrijeme", istaknuvši kako je trenutno rimska baština u Osijeku i Slavoniji praktički nevidljiva.
- Kada svojima u Dalmaciji objašnjavam da u Osijeku postoji rimski grad, čudno me gledaju, a što tek onda možemo očekivati od stranaca koji još slabije poznaju našu zemlju. Stoga je ovo velika prilika, jer bi uvrštavanje na UNESCO-ov popis pridonijelo većoj vidljivosti, pogotovo kada ste dio sustava kao što je dunavski Limes - rekao je Leleković.
Dodao je kako će 2033. godine biti 1900 godina od osnutka Murse kao kolonije, što znači isto toliko godina urbaniteta na ovom mjestu.
- Ne znamo precizno kada je propala, no Mursa je postojala oko 400 godina. Bila je jedna od ključnih točaka na ovom dijelu granice, jer je bila jedino mjesto gdje je bilo moguće prijeći Dravu najbliže Dunavu, koji je bio granica. Ona je, dakle, bila jedina moguća komunikacija između sjevera i juga. Sljedeći je most bio tek u Ptuju u Sloveniji. Zbog toga je Mursa bila i mjesto nekoliko važnih bitaka, a jedna je bila Konstancijeva u 4. stoljeću, po kojoj znamo da je Mursa imala i amfiteatar koji tražimo posljednjih 15 godina - otkrio nam je Leleković.
Zanimljivo, taj bi se amfiteatar mogao nalaziti na jednom od osječkih groblja.
- Bile su dvije moguće pozicije. Kolegica Slavica Filipović iz Arheološkog muzeja odbacila je jednu od njih, tako da je za sada ostala ona na današnjem Novogradskom groblju, što ćemo pokušati provjeriti ove godine geotermalnim snimanjem - dodao je te istaknuo kako nam UNESCO neće dati nikakav novac, ali će otvoriti brojne mogućnosti.
Nalazište kod KBC-a
- Kao što smo nevidljivi turistima, nevidljivi smo i nekim institucijama i izvorima financiranja, a UNESCO otvara njihova vrata koja nam za sada nisu dostupna - mišljenja je Leleković, koji najavljuje nova arheološka istraživanja u Osijeku.
- Do ove smo godine javnosti bili malo nevidljivi što se tiče radova jer smo bili u sveučilišnom kampusu, no nadam se kako od ove godine nastavljamo u parku ispred KBC-a, gdje bi u sljedećih pet godina mogla nastati jedna zgrada za prezentaciju. Razveselio nas je i kip Venere koji smo ondje našli, jer je moja teorija cijelo vrijeme da je ondje bio nekakav hram, a Venera je dodatni argument u tom smislu, tako da se nadamo da bi na nalazištu kod KBC-a u sljedećih pet godina moglo biti jako zanimljivo - najavljuje Leleković.
