Ilustracija
Dijabetičarima zagorčali život, mnogi si više ne mogu priuštiti lijekove
Klanac: Zdravlje građana ne smije biti talac financijskih odluka koje zanemaruju potrebe pacijenata i preporuke struke. Apeliramo na HZZO da preispita odluku
Ne stišavaju se reakcije na odluku vezanu uz skupinu lijekova GLP-1 receptor agonisti, među kojima je mnogima najpoznatiji Ozempic. Riječ je o terapiji koja ima znatan učinak u liječenju šećerne bolesti tipa 2, ali i na smanjenje tjelesne težine te u regulaciji kardiovaskularnih čimbenika rizika. No u prosincu prošle godine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje donio je odluku kojom je uvedena doplata za sve takve lijekove za dijabetes! Društvo za zaštitu od dijabetesa Osijek zbog toga je izrazilo duboko nezadovoljstvo i zabrinutost. Oboljeli smatraju da je takva odluka donesena bez konzultacija sa stručnjacima, koji su najbolje upoznati s potrebama pacijenata i učinkovitošću te moderne terapije.
Zdravlje na vagi
U Društvu za zaštitu od dijabetesa Osijek uglavnom su starije osobe s dijabetesom tipa 2, a mnogi od njih sada si više ne mogu priuštiti lijekove koje su im specijalisti propisali kao važan dio terapije. "Mnoge osobe s dijabetesom ovise o preporučenim GLP lijekovima kako bi održale kvalitetu života i izbjegle ozbiljne komplikacije povezane s dijabetesom, uključujući srčane bolesti, oštećenja bubrega i amputacije. Spomenuti, sada prilično nedostupni, lijekovi pomažu i u smanjenju tjelesne težine, što također vodi do znatnih ušteda u zdravstvu i povećava kvalitetu života", ističe Ivan Klanac, predsjednik Društva za zaštitu od dijabetesa Osijek.
Većina njihovih članova sada je, kaže, prisiljena birati između svog zdravlja i osnovnih životnih potreba, a ovakve doplate stvaraju nejednakost u pristupu zdravstvenoj skrbi i izravno ugrožavaju zdravlje osoba s dijabetesom. Zato apeliraju na HZZO da hitno preispita svoju odluku te uključi i predstavnike pacijenata u procese donošenja odluka o lijekovima i terapijama. "Smatramo da zdravlje građana ne smije biti talac financijskih odluka koje zanemaruju potrebe pacijenata i preporuke struke", rekli su u Društvu.
U Hrvatskoj oko 450.000 ljudi boluje od šećerne bolesti, a gotovo ju 100.000 ima a da to ne zna. O GLP-1 receptor agonistima, koje oboljeli mogu, po novome, dobiti samo uz doplatu, izv. prof. dr. sc. Silvija Canecki-Varžić, dr. med., spec. interne medicine, endokrinolog i dijabetolog, predstojnica Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Osijek, kaže kako oni, osim što reguliraju vrijednosti glukoze u krvi, smanjuju rizik od razvoja kardiovaskularnih komplikacija i drugih budućih neželjenih posljedica bolesti. "Za razliku od drugih terapija, koje uglavnom samo reguliraju glukozu u krvi, ova skupina lijekova ima dalekosežnije pozitivne učinke, što ih čini posebno važnima", naglašava liječnica.
Novo je povećanje participacije za lijekove izazvalo teškoće određenom broju osoba oboljelih od šećerne bolesti, osobito umirovljenicima i starijim osobama. Do najnovije odluke Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje injekcijski su oblici tih lijekova bili dostupni bez doplate, a jedini oralni oblik lijeka doplaćivao se 15 eura. Sada su injekcijski oblici skočili s 0 na 15 eura, a tablete s 15 na 30 eura. Svi su lijekovi iz te klase obuhvaćeni doplatama, nema ni jednog koji se može dobiti bez njih, što čini dodatni financijski teret dijelu pacijenata.
“Za neke pacijente to nije jedini lijek koji moraju doplaćivati, nego ih se nakupi više, pa to postane velik financijski izazov. Radi se o lijekovima koji su ključni za smanjenje rizika komplikacija, upravo zato su toliko važni", ističe dr. Canecki-Varžić. Osim financijskog aspekta u fokus dolazi i pitanje uključivanja stručnjaka i pacijenata u donošenje odluka o promjenama u sustavu doplata. Već smo spomenuli, Društvo za zaštitu od dijabetesa Osijek u svom je priopćenju istaknulo važnost sudjelovanja struke i pacijenata u donošenju HZZO-ovih odluka o lijekovima. Dr. Canecki-Varžić slaže se da je dobro u proces odlučivanja uključiti struku, konkretno dijabetologe, zašto ne i predstavnike pacijenata.
“Naravno, uvijek postoji želja da svi lijekovi budu dostupni svima, ali treba voditi računa o financijskim mogućnostima zdravstvenog sustava i pronaći balans između potreba pacijenata i raspoloživih resursa", naglašava dr. Canecki-Varžić. Međutim, nije željela komentirati aktualnu odluku o podizanju doplata za lijekove za dijabetes jer, ističe, nema dovoljno informacija o tome i nije bila uključena u proces odlučivanja, ali smatra da će doplata svakako otežati optimalni pristup liječenju u svakodnevnoj kliničkoj praksi.
Kratak komentar dala je i predsjednica Udruge malih dijabetičara MaDi Andrea Opačak rekavši kako je strašno to što se događa jer nitko nije birao da bude bolestan i da mu treba određeni lijek. U današnje vrijeme inflacije, rekla je, teško će si stariji ljudi to moći plaćati. Zasad ne može reći hoće li odluka o doplatama utjecati i na djecu s dijabetesom.
Nisu luksuz!
Poprilično oštar prema HZZO-u bio je Davor Skeledžija, glavni urednik portala NaInzulinu.com. "Ti lijekovi nisu luksuz, oni su ključni za održavanje dobrog šećera u krvi, smanjenje tjelesne težine i kardiovaskularnih bolesti, što je ključno za rješavanje problema poput pretilosti", istaknuo je Skeledžija. Dodao je kako su upravo pretilost i dijabetes tipa 2 veliki zdravstveni problemi u društvu, a pacijenti koji uzimaju GLP lijekove najčešće su umirovljenici s niskim primanjima. "To su ljudi koji imaju prosječnu mirovinu od 600 eura, ako i toliko. Njima je 15 eura mjesečno velik udar na kućni budžet. Ti pacijenti nisu sami birali ove lijekove, nego su im ih preporučili dijabetolozi jer su prošli sve prethodne terapije i ispunili uvjete poput BMI-ja višeg od 30", dodaje Skeledžija.
Skeledžija naglašava kako je HZZO donio odluku bez konzultacija s dijabetolozima i samim pacijentima. Odluka je, kazao je, donesena bez ikakvog pokušaja da se spomenute informira ili uključi u raspravu. Oboljeli traže da svi sjednu za stol i postignu razuman kompromis. Prema njegovim riječima, HZZO prebacuje odgovornost na farmaceutske kompanije tvrdeći da su one odbile njegove prijedloge referentnih cijena. "Djelomično je to istina, ali HZZO je, jednostavno, jednog dana odlučio pitati farmaceute hoće li sniziti cijene za 20 posto. Kad su farmaceuti to odbili, jer im nije tržišno izvedivo, sve su svalili na sirotinju", odlučan je Skeledžija.
Kritizirao je i način određivanja referentnih cijena lijekova. "Obično se uzme najjeftiniji lijek iz iste grupe i njega se ostavi bez doplate, a za druge se uvode doplate. No ovdje to nije napravljeno, jer se svi lijekovi moraju doplaćivati. Želimo da HZZO, farmaceuti i struka sjednu zajedno za stol i pronađu rješenje. Ako je već financijska situacija u HZZO-u loša, mogli bi ostvariti kompromis oko doplate s, primjerice, pet ili šest eura, što bi bilo prihvatljivije", predložio je.
Posebno zabrinjavajućim Skeledžija smatra to što su mnogi pacijenti koji su se upravo pripremali na prelazak na GLP lijekove sada prisiljeni odustati od preporučene terapije. "Poznajem pacijenticu kojoj je liječnik najavio prelazak na GLP lijekove. Ona sada ne zna što će jer si ne može priuštiti dodatnih 15 eura uza sve ostale troškove za lijekove. Ovo nije prvi lijek koji oboljeli od dijabetesa tipa 2 moraju plaćati, nego dodatni trošak", kaže Skeledžija, zaključujući kako je ovo još jedan udar na najranjivije skupine društva.
