Šezdeset pet posto mladih čita knjige samo kad mora, a čitalačka je pismenost u Hrvatskoj ispodprosječna. Rezultati su to novog istraživanja Programa za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih, a već godinama i druga istraživanja upućuju na isto - Hrvatima knjiga nije omiljena.

Konkurencija tehnologije

Maja Belina iz Book Cluba udruge PLANTaža iz Osijeka, koja svojim radom nastoji promicati kulturu čitanja, ističe kako čitalačka pismenost nije samo vještina razumijevanja teksta nego i temeljna životna sposobnost.

“Kad je čitalačka pismenost ispodprosječna, to može negativno utjecati na širu društvenu sliku - od donošenja odluka u svakodnevnom životu do sposobnosti građana da aktivno sudjeluju u demokratskim procesima", upozorila je. Mladi koji čitaju samo kad moraju, kaže, često propuštaju priliku da razviju dublje razumijevanje svijeta oko sebe, uče o različitim perspektivama te jačaju rječnik i izražavanje.

Jedan od razloga zašto je to tako, pojasnila je Belina, može biti konkurencija tehnologije. "Pametni telefoni, društvene mreže i platforme poput TikToka, YouTubea ili Netflixa privlače mlade svojom brzinom i interaktivnošću. Knjige, s druge strane, zahtijevaju više pažnje, strpljenja i tišine - sve ono što je danas rijetko u našim životima", pojasnila je.

Još jedan od razloga može biti i obrazovni sustav. Naime, čitanje se često povezuje s ispitima i obvezama, zato ga mladi doživljavaju kao teret, a ne užitak. Mlade bi se, smatra, trebalo poticati da istražuju knjige koje odgovaraju njihovim interesima, a ne nametati im klasike koje često u toj fazi života ne mogu razumjeti ili cijeniti. Mladi mogu manje čitati i zbog socioekonomskih razloga, ako nemaju pristup knjigama ili im knjižnice nisu dovoljno dostupne.

Da utjecaj na čitanje imaju i socioekonomski razlozi, slaže se Melita Nađ s Odjela za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Dječje su knjige u većini slučajeva, rekla je, skuplje od onih za odrasle. Istaknula je kako su djeca od prvog do četvrtog razreda osnovne škole više zainteresirana za čitanje, a onda, nažalost, dolazi do pada zainteresiranosti i počinju čitati samo lektire ili neke knjige za koje su od nekog čuli. Zanimljivo je da to rade samo ljeti.

Po žanrovima i trendovima

“Zabilježen je pad, ali on traje već niz godina. Djeca iz sedmog i osmog razreda sve manje i manje čitaju, a onda kad postanu stariji tinejdžeri, neki se ponovno zainteresiraju za čitanje. Na to ih potaknu filmovi, primjerice, kad su izišli filmovi iz serijala Sumrak saga, svi su htjeli pročitati te knjige, a potom su tražili preporuku za neke slične. Čitaju po žanrovima i po trendovima koje vidi na društvenim mrežama", istaknula je Nađ. Dodala je kako je problem i kad profesori ponude neku zanimljivu, drukčiju literaturu, a u knjižnici onda nemaju dovoljan broj primjeraka. Onda učenici otkriju e-knjige, pa se većina sve rjeđe vraća tiskanoj knjizi.

“Knjige moraju biti što kraće, a slova što krupnija, jer djeca su naučila imati sve odmah i sad. Zabilježen je pad vrijednosti, a to se odražava i na njihovo znanje, uz nedostatak mašte", rekla je Nađ. S njom se slaže i Leonarda Bešenić, nastavnica hrvatskog jezika u jednoj osnovnoj školi. Naglašava kako je djeci problem čitati knjigu čim ona ima više od 100 stranica. U razgovoru s njima saznala je da je velik broj stranica demotivirajući jer je djeci teško odvojiti dio svog vremena za čitanje.

“Moje je mišljenje da su djeca naviknuka na dobivanje informacija slikom i zvukom, odnosno preko videomaterijala, njihova je koncentracija usmjerena na to. Većina ima TikTok, gleda reelse, koji traju nekoliko sekundi, pa je i njihova koncentracija ograničena. Čim se duže moraju posvetiti nečemu, koncentracija im se gubi. Čak i kad pročitaju knjigu, pomažu si tako da preko interneta nalaze kratke sadržaje i nečije analize", kazala je Bešenić.

Iako ih sve potiče na čitanje, najviše čitaju učenici petog razreda, ali kako odrastaju, manje čitaju. Istaknula je i da odlični učenici, kojima je stalo do rezultata, čitaju lektire, ali i da je među njima malo onih koji će u slobodno vrijeme čitati samo zato što im je to užitak. "Ljubav prema čitanju počinje od najranije dobi. Ako su im roditelji čitali u djetinjstvu, predstavljali knjigu i s njima provodili vrijeme, to su onda učenici koji vole čitati i samostalno", rekla je nastavnica i dodala da joj je na pamet pala samo jedna njezina učenica za koju zna da čita i u slobodno vrijeme.

U skupinu mladih ljubitelja knjige ubraja se i Emil M., učenik Graditeljsko-geodetske škole u Osijeku. On, naime, nije dio većine, te se uvijek trudi u svoje slobodno vrijeme ubaciti i čitanje. "Volim uklopiti čitanje u slobodno vrijeme da bih proširio svoj vokabular, ali nekada me demotivira broj stranica, pa ponekad zbog tog izbjegavam čitanje lektire", priznao je Emil. Ipak, najviše voli čitati znanstvenu fantastiku i krimiće, a nedavno se zainteresirao i za japanske stripove, odnosno mange. Zanimljivo je što se one čitaju zdesna nalijevo, a Emil preferira i da su na engleskom, kako bi poboljšao svoje znanje tog jezika.