Hrvatska, nažalost, još premalo ulaže u segment istraživanja i inovacija, na začelju smo zemalja članica Europske unije. Stoga je svaka inicijativa koja će to unaprijediti dobrodošla.

Učinjeno je to u Osijeku održavanjem foruma "Horizons of Innovation", kao prilika našim znanstvenicima za razvoj interdisciplinarnih suradnji te pristup najnovijim informacijama i praćenje trendova u ključnim područjima kao što su prehrana, bioekonomija, klimatske promjene i digitalizacija. Nesumnjivo, područja su to od strateškog interesa za održivi razvoj i na lokalnoj, i regionalnoj, i na nacionalnoj razini.

“Danas u isto vrijeme moramo povećavati proizvodnju i pri tome biti održivi i prilagođavati se klimatskim promjenama, što je vrlo zahtjevan zadatak. Ovo je prilika raspraviti o toj temi", rekao je uvodno Krunoslav Karalić, v. d. ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. HAPIH uz Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera i Europsku poduzetničku mrežu, HGK, Teru Tehnopolis te Mozaik hub čini mrežu organizatora ovog događanja.

“Jedan od naših strateških ciljeva je razvoj, istraživanje i inovacija, odnosno povećanje broja prijava na projekte. Ovo je prilika za naše istraživače čuti iskustva drugih eksperata, steći nova partnere", rekla je Sonja Vila, prorektorica osječkog sveučilišta.

Krunoslav Zmaić, dekan FAZOS-a, ne dvoji kako naša poljoprivredna baza, OPG-ovi, ima kao otegotnu okolnost starost. Mogu li i kako oni prihvatiti inovacije?

“Zbog digitalne transformacije i naši OPG-ovi ulaze u taj neizbježni postupak, no oni ga koriste na razini od pet posto. Naša je želje to podignuti na 30 posto. Iz tog razloga mi na fakultetu pokušavamo motivirati mlade da uđu u biotehnologiju i znanstvenu komponentu, želimo im pokazati da je pitanje proizvodnje hrane strateško i da je to budućnost. Tako ih nastojimo zadržati u ruralnom području, u kojemu će transferirati svoja znanja", rekao je Zmaić.

U radu foruma sudjelovali su istraživači iz 20-ak zemalja, čime je ovo bila izvrsna prilika za umrežavanje, razmjenu iskustava i jačanje znanstvene suradnje na europskoj razini, kao i za otvaranje mogućnosti za intenzivnije uključivanje naših znanstvenika u projekte programa Horizon Europe.

O svojim međunarodnim iskustvima prijavljivanja projekta, sada njih dvadesetak u isto toliko godina, kao uvodničar govorio je Boris Antić, s novosadskog fakulteta tehničkih znanosti.

“Mi, nažalost, još nismo do kraja prihvatili poziciju znanosti i tehnologije u suvremenom društvu, pa su i danas oni koji kreću u sličnoj poziciji u kojoj sam ja bio prije dvadeset godina. Ipak, danas je zamjetniji naglasak na privatizaciju znanja i na usmjeravanje otkrića i pronalazaka u privatni sektor. Tako su znanstvenici ohrabreni krenuti putem patentiranja inovacija osnivanjem malih i srednje velikih poduzeća i izlaska na tržište s tim inovacijama", istaknuo je Antić.

Stjepan Bogdan sa zagrebačkog FER-a vodio je panel na kojemu su već iskusni panelisti pokazali svoja iskustva u tome kako izgraditi mrežu partnera, kako provoditi projekt i i koje institucije u tome mogu biti od pomoći mladim znanstvenicima. n