U povodu Dana grada Osijeka, u organizaciji Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, u ponedjeljak je poznati osječki povjesničar umjetnosti, viši kustos Muzeja Slavonije i kolumnist Glasa Slavonije, Grgur Marko Ivanković vodio razgled zgrade GISKO-a, pod nazivom "Šetnja Mathildinim mirazom".

Većini je stanovnika grada na Dravi, koji je u ponedjeljak proslavio 238. rođendan, poznato kako se u lijepoj secesijskoj kući na uglu Europske avenije i Henglove ulice nalazi Gradska i sveučilišna knjižnica, no zacijelo je manje poznata informacija o njezinoj izvornoj namjeni. Ona je, naime, bila dom Mathilde Hengl, rođ. Gillming te kraljevskog javnog bilježnika i odvjetnika, dr. Vjekoslava Hengla, koji je od 1920. do 1934. bio i gradonačelnik Osijeka, za čijeg je mandata konjski tramvaj zamijenjen električnim, sagrađeni su brojni bolnički paviljoni, školske zgrade, zdravstvene ustanove itd.

GOJKO MITIĆ

“Kuća je sagrađena 1906. godine kao vjenčani dar roditelja Mathilde Gillming, koja ju je, dakle, donijela u miraz. Njezini su vrlo bogati roditelji bili vlasnici Kožare u Osijeku, a drugi članovi obitelji Kožare na obali Dunava, u središtu Budimpešte. U Osijeku su bili vlasnici i brojnih nekretnina te su bili jedni od najvećih milijunaša s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Kada su odlučivali što će darovati svojoj kćeri za vjenčanje, raspitali su se kod više agenata u Beču te angažirali arhitekta Ernsta von Gotthilfa na preporuku baruna Guttmanna, kojemu je isti arhitekt projektirao secesijsku palaču u Belišću", otkrio je uvodno Ivanković.

Ovaj je poznati osječki bračni par u kući koja je bila i središte okupljanja viđenijih Osječana onoga doba živio do 1945., kada ih je nova vlast "oslobodila" ove nekretnine.

“Oduzeta su im građanska prava, a Henglovi, ne želeći dopustiti da im barbari otmu nekretnine, odlučili su ih preduhitriti te su svoju kuću u kojoj su živjeli galantno darovali novoj vlasti", rekao je Ivanković, od kojeg smo saznali mnoštvo informacija o ovoj uglednoj osječkoj obitelji, ali i društvenim prilikama onoga doba.

Obitelj Hengl živjela je u velikom stanu koji se protezao cijelim prvim katom kuće, a odvjetnički i javnobilježnički ured dr. Hengla bio je u prizemlju, gdje se danas nalazi Odjel za rad s djecom i mladima. Stan u kojemu se nalazi Posudbeni odjel za odrasle Henglovima je služio za stanovanje prijatelja i rodbine, na prostoru Austrijske čitaonice, zanimljivo, nalazila se terasa, a u Studijskoj čitaonici blagovaonica i salon za primanje gostiju. U unutrašnjosti kuće uglavnom je očuvana izvorna prostorna organizacija, a u pojedinim se prostorijama nalazi i izvorni namještaj te knjige koje su koristili izvorni vlasnici kuće. Zgrada je bogata baština ovoga bračnog para koji je na mnogim poljima promijenio život grada Osijeka, osobito u razdoblju između dva svjetska rata.