Ispili su 118 čaša bez glavobolje i mamurluka
Najviše je pristiglo šljivovice, nešto džina, prvi put i votka iz Zagreba, a novost je i rakija od mandarina iz Hrvatske
Za razliku od onih koji baš uživaju u rakijama, ocjenjivači na Prehrambenom-tehnološkom fakultetu nisu progutali ni jedan gutljaj, već su svaku od kušanih rakija, pristiglih na 20. ocjenjivanje kvalitete rakija i ostalih alkoholnih pića, ispljunuli. Morali su tako jer bi bili mortus pijani da su popili 118 čašica, a vjerojatno bi i, da im je ponuđen, policijski dreger "prolupao" nakon puhanja u njega. Zanimljivo bi bilo ipak provjeriti koliko bi "napirili" taj uređaj koji odaje pravu, a ne onu ispričanu "šofersku" priču policajcima nakon povratka iz noćnog života.
Kušači su ocjenjivali izgled, miris, okus, teksturu i opći dojam, a dodatno se provela provjera onoga "od čega boli glava" i izaziva mamurluk - udjel etanola.
Najviše šljivovica
Izv. prof. dr. sc. Ante Lončarić, s osječkog PTF-a, koji je posljednje četiri godine glavni organizator, kazao je kako je prvih 16 godina bilo edukativno, primali su uzorke svih proizvođača i na predavanjima davali upute da destiliraju što bolje proizvode.
- Napredovali su, pa sada organiziramo ocjenjivanje samo za registrirane proizvođače. Pristigao nam je rekordan broj uzoraka, 118 iz više od 25 destilerija. Imamo paneliste s PTF-a i s Agrobiotehničkog fakulteta iz Osijeka i Tehnološkog-inovacijskog centra iz Virovitice, svi su završili tečaj kušanja koji smo organizirali. Imamo i Darija Grabarića koji je predsjednik ocjenjivačkih panela. Sustav ocjenjivanja se mijenja, idemo ukorak s trendovima u svijetu - kazao je Lončarić.
Najviše je stiglo šljivovica, trend je i proizvodnja džinova u Hrvatskoj - iako u svijetu opada, a prvi put stigla je i votka, iz Zagreba. Novost je i rakija od mandarina.
Slavonijom teče i med, i vino, i rakija, i pivo, a to će se potvrditi pri zajedničkoj dodjeli priznanja na Festivalu meda, piva i rakije 14. prosinca u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije.
Kušači su, kazao je međunarodni edukator Wine & Spirit Education Trust London (globalnoj organizaciji koja organizira tečajeve i ispite u području vina, žestokih pića, piva i sakea) Grabarić - čija je funkcija bila mentorska i savjetnička, ali je bio predsjednik panelista na ovogodišnjem ocjenivanju destilata - morali tijekom kušanja praviti i pauze, a osjetne su pupoljke probuđene žestinama na jezicima morali "odmarati i liječiti" uz korice kruha, jabuke..., pa su onda nastavljali do kraja ocjenjivanja.
“Brlje" nisu u fokusu
Na pitanje je li istina ona "narodna ocjena" kako je "prava rakija samo ona koja ne peče u ustima, nego tek koji tren kasnije u stomaku", profesor se nasmijao i kazao da rakija ne smije peći u ustima i da sve ovisi o karakteru pića. "Ona može malo peći u ustima, ali što se tiče tekstura, trebala bi biti zaokružena, ne bi trebala peći, ali to je kontekst pića. Ako proizvođač pića želi takvu rakiju, koja će biti i živa i malo oštrija - zašto da ne", snašao se Lončarić.
Kod nas je rakija ponos čovjeka sa sela i običaj da, normalno, svatko hvali svoju rakiju koju sam peče u svom dvorištu, a ljudi jako preferiraju takve domaće uratke pa, budući da smo bili, kako bi se novinarski reklo, na pravom mjestu u pravom trenutku, upitali smo Grabarića, koji kaže da su rakijaška uporišta, posebice šljivovica, Slavonija i Lika, da prokomentira i takve domaće rakije i gdje je, recimo, popio najbolju. No očito da mu "brlje" baš i nisu u fokusu. Vrlo malo ih je dobrih popio.
- Moj kut gledanja i pristup te zanimanje u ocjenjivanju za rakije i općenito sve što radimo na prepoznatljivosti i održanju kvalitete žestokih pića kao hrvatskog brenda, potpuno su suprotni tome što ste pitali. Ali znam da rakiju ljudi peku sami za svoje potrebe. To bi bili, nazovimo ih, hobisti. Mnogi pivarski crafteri razvili su se iz kućnih pivovara kuhajući nekoliko litara na štednjaku, i pariraju znanjem i rječnikom, pa čak i više nego ljudi iz industrije. Ne vidim razloga da i destileri rakijaši to ne bi isto tako. Tako sada ljudi uče i za kućna vina. Mislim da je to budućnost - pojašnjava Grabarić. n