U organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici i Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, 12. studenoga prof. dr. sc. Jasna Horvat i prof. dr. sc. Josipa Forjan predstavile su brendiranje Republike Hrvatske kulturom oprimjereno uporabom glagoljice. Pokroviteljstvo tome događaju, održanom na engleskom jeziku, pružilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a o važnosti takvog pothvata svjedoči nazočnost visokih uglednika, među kojima su bili mons. Petar Rajič, apostolski nuncij u Italiji i San Marinu, Tea Zupičić, otpravnica poslova Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, mons. Janusz Błachowiak i mons. Hrvoje Škrlec iz Državnog tajništva Svete Stolice, o. Bernard Ardura, O. Praem., predsjednik emeritus Papinskog odbora za povijesne znanosti, te brojni veleposlanici i drugi predstavnici diplomatskog zbora pri Svetoj Stolici i članovi hrvatske rimske zajednice.

Roman “Az” kao ishodište

Projektom brendiranja kulturom uporabom glagoljice bavite se od 2015. godine, kada ste postavile Aulu glagoljice na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Jeste li očekivale takav razvojni put i inozemna predstavljanja?

HORVAT: Ekonomski fakultet u Osijeku prepoznao je inovativnost projekta koji je brendirao ne samo Republiku Hrvatsku nego i glagoljicu, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Osijeku, pa i sam grad Osijek, odnosno Osječko-baranjsku županiju. Danas je Aula glagoljice jedno od ukupno dvadeset i jednog projektnog rješenja kojim smo propitivali učinke brendiranja kulturom. Očekivale smo da će se uspješnost brendiranja kulturom potvrditi ili opovrgnuti zanimanjem znanstvene i stručne javnosti. Gostovanje u Rimu drugo je u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, a zanimanje za Model kružne kreativnosti, koji je u podlozi brendiranja kulturom, svakim je danom sve veće.

Predstavljanje naslova “Večer glagoljice” održano je u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima. Kako je organizirano?

FORJAN: Visokim uzvanicima ponajprije se obratio rektor Zavoda Marko Đurin. Uz riječi dobrodošlice, rektor Đurin uočio je datumsku podudarnost Večeri glagoljice s misom na staroslavenskom jeziku koju je pred koncilskim očima 12. studenoga 1962. predvodio tadašnji šibenski biskup Josip Arnerić. Istaknuo je da su Hrvatska crkva sv. Jeronima i Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima najstarije ustanove koje hrvatski narod ima izvan matične domovine, a čije utemeljenje seže u daleko 15. stoljeće.

HORVAT: Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, osvrnula se na suradnju Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske sa Svetom Stolicom. Nakon završetka programa izrazila je zanimanje za upis hrvatske glagoljice na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine. Takva inicijativa Andreje Metelko-Zgombić jamstvo je budućih brendiranja glagoljicom Republike Hrvatske na institucionaliziranoj razini.

Uzvanicima ste darovali otisnute primjerke dviju knjiga, memori-kartice Alkar inspirirane vašim projektom i čokolade u obliku Bašćanske ploče. Obje je darovane knjige objavio Institut Andizet i dostupne su u otvorenom pristupu na mrežnoj stranici www.andizet.hr.

FORJAN: Obje su knjige engleski prijevodi postojećih naslova. Prva od njih roman je Az profesorice Jasne Horvat, a druga je znanstvenoistraživačka studija Brendiranje kulturom: glagoljica, koju autorski supotpisujemo. Roman Az objavljen je 2009. godine, posvećen je glagoljici i životopisu njezina tvorca, svetom Konstantinu Ćirilu. Nagrada HAZU-a koja je dodijeljena tom romanu bila nam je signal da u tom tekstu postoji pretpostavka za međunarodno brendiranje Republike Hrvatske uporabom upravo tog romana kao ishodišta naših budućih projektnih aktivnosti. U knjizi Brendiranje kulturom: glagoljica opisujemo Model kružne kreativnosti, koji smo eksperimentalno provjerile upravo na glagoljici.

Iz izlaganja se može zaključiti da ste glagoljicom brendirale i osječko sveučilište.

HORVAT: Jedino smo naše javno sveučilište koje nosi ime po hrvatskom ugledniku, u našem slučaju po Josipu Jurju Strossmayeru, Osječaninu, teologu, filozofu, pokrovitelju i zaštitniku hrvatske kulture. Brendiranje podrazumijeva simbolično povezivanja imena i zaštitnoga znaka s poslanjem i vizijom, osječko sveučilište to odlično primjenjuje. U izlaganju smo opisale ulogu Josipa Jurja Strossmayera u romanu Az, u kojemu je jedan od važnih junaka, naravno, uz glavne junake - glagoljicu i svetog Konstantina Ćirila, zaštitnika Europe i tvorca glagoljice.

Znači li to da ste svojim projektom predstavljenim u Rimu potvrdile da je u suvremenom marketingu važno pripovjedno privući javnost?

FORJAN: Temeljna postavka Modela kružne kreativnosti u književnom je tekstu iz kojega se diversificiraju svi ostali proizvodi kreativne industrije kojima je konačni učinak brendiranje ideje opisane književnim tekstom. Naš je zaključak da za brendiranje nije dovoljan književni tekst, naslov ili logo, ni bilo koji pojedinačni proizvod kreativne industrije potekao iz književnog teksta. Brendiranje je učinkovito tek ako se projektno razrade proizvodi svih 12 sektora kreativne industrije potekli iz preradbe književnoga teksta.

Kako ste u samo sat vremena izlaganja uzvanike uspjeli uputiti u vaše eksperimentalne rezultate brendiranja glagoljicom?

HORVAT: Nakon izlaganja Večer glagoljice nastavljena je otvorenjem izložbe Glagoljica u kružnoj kreativnosti, koja je donijela pregled dijela projektnih rezultata. Budući da su svi projektni rezultati ostvareni na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, izložbom je predstavljen Fakultet i naši istaknuti studenti.

Znamo da ste ostvarili dvadeset i jedno projektno rješenje kojim Republiku Hrvatsku brendirate glagoljicom. Koliko ste ih uspjeli predstaviti izložbom Glagoljica u kružnoj kreativnosti?

FORJAN: U desetogodišnjoj izgradnji Modela kružne kreativnosti cilj je ponuditi rješenja "kako osvajati glagoljicom u novom mileniju" te Ekonomski fakultet u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, grad Osijek i Republiku Hrvatsku brendirati kulturom. U izlaganju smo prvo opisale, a poslije izložbom i prikazale trećinu projektnih rezultata proisteklih iz razvoja Modela kružne kreativnosti, a uspostavljenim i eksperimentalno provjerenim na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Riječ je o Auli glagoljice, središnjem prostoru Ekonomskog fakulteta u Osijeku, koji povezuje suvremeno doba sa simboličnim vrijednostima glagoljičnih znakova, njihovih poruka i višestoljetne geneze glagoljičnog pisma. Potom su predstavljeni Ljudska sunčana ura Ekonomskog fakulteta u Osijeku, čiji su ključni elementi brojevne oznake sati ispisane glagoljicom, Igra Glagoljon, postavljena u prostorima Ekonomskog fakulteta u Osijeku, medalja Ave, načinjena prigodom proslave 60. obljetnice Ekonomskog fakulteta u Osijeku, te Virtualni alkar - aplikacija za virtualnu vizualizaciju glagoljičnih znakova.

Sveučilišta - "kuće srca"

Što ste zaključili na kraju Večeri glagoljice?

HORVAT: Podsjetile smo na metodičku dosjetljivost glagoljice, koja je zanimljiva ne samo iz očišta marketinga, nego su njezini kodovi izazovni metodici, informacijskim i drugim znanostima. Modelom kružne kreativnosti otvoreni su izazovi crpljenja neistraženih svojstava hrvatske glagoljice brojnim znanstvenim područjima, među kojima je brendiranje kulturom.

FORJAN: U završnoj je misli citiran papa Franjo, koji je 5. studenoga 2024., tijekom posjeta Papinskom sveučilištu Gregoriana, poručio da sveučilišta moraju biti "kuće srca" s manje statičnih govornica, a više okruglih stolova za kojima su svi uključeni "prosjaci znanja koji dodiruju rane povijesti". Na tragu takvih misli, uzvanici su pozvani podijeliti iskustva i razmišljanja uz izloške prikazane na izložbi Glagoljica u kružnoj kreativnosti.