Milardović: Naša budućnost je takva kakvu je mi definiramo da bude
Koliko se, u ovako multipolarnom svijetu, Europa može pozicionirati, obraniti, postati stabilna i imati nekakvu političku, ekonomsku, kulturnu moć i utjecaj kakvu je nekada imala
U organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije Split-Zagreb i u suradnji s Osječko-baranjskom županijom u srijedu je u foajeu osječkog HNK održana promocija nove knjige "Globalizacija i Europa na raskrižju" uglednog hrvatskog politologa i publicista prof.dr.sc. Anđelka Milardovića.
Autor u prvom dijelu knjige govori o povijesti globalizacije i o različitim fazama u povijesti globalizacije a nastavlja s različitim dimenzijama globalizacije kao što su ekonomska, politička, kulturna i tehnološka te propituje dali je globalizacija stari ili novi proces.
-Dali je to oduvijek postojalo ili nije te što razlikuje ovodobnu globalizaciju u odnosu na prethodne faze u povijesti globalizacije. Razlikuje samo razvoj tehnike i tehnologije. Ovodobna tehnologija je planetarna, omogućila je planetarnu integraciju svijeta. Čovjek je s ovom tehnologijom postao pametnim čovjekom i to je bitna razlika u povijesti globalizacije između ovog novog modela globalizacije i prethodnih povijesnih modela ili oblika, tvrdi Milardović.
Autor tvrdi da je Hrvatska postala dijelom Europske unije i EU je odgovor na globalizaciju te je u tom smislu provedena prva tranzicija.
-Vidimo u ekonomskom pogledu kako je ta tranzicija završila. Ekonomska globalizacija je takva da Hrvatska po mom mišljenju nije previše profitirala. Naša budućnost je takva kakvu je mi definiramo da bude. Ako čovjek nešto želi napraviti on će napraviti ali ako ne želi, ili želi odustati od sebe, kao što je Europa odustala od sebe, što se vidi u podnaslovu knjige "Europa od volje za moći do volje za ništa", poručuje Milardović dodajući kako zagovara obranu života, ostanak i opstanak.
Drži da se ta tri elementa mogu konstruirati ukoliko postoji volja za nečim, volja za moći što nije ništa drugo nego volja za životom,
-Ako čovjek odustane od sebe onda nema nikakvog smisla, niti ima volje niti ima kakve moći. Europa se našla u takvom stadiju hoće li ostati na dugi rok u takvom stadiju, što ne znamo, ali moj savjet kao građanina svakom građaninu da se bori za život, da pokažemo volju za životom, za kreacijom, volju za borbom za život i volju za ostankom i opstankom. Mi nemamo drugu opciju, poručuje Milardović.
Predstavljanju najnovije knjige nazočio je i izv profesor Domagoj Tomas s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku, koji kaže da knjiga profesora Milardovića predstavlja jedan interdisciplinarni pristup kojim se pokušao pozabaviti jednim od ključnih problema i fenomena suvremenog društva i suvremenog svijeta, prvenstveno Europe i nekih pitanja koja muče Europu zadnjih nekoliko desetljeća od 1989. godine kada je došlo do raspada nekadašnjeg bipolarnog poretka u kojemu je s jedne strane bila dominantna SAD s druge strane Sovjetski savez.
-Slijedilo je razdoblje kada se činilo da će prevladati jedan unipolarni svijet u kojemu će SAD imati apsolutnu političku, ekonomsku, kulturnu dominaciju. S obzirom na niz događaja koji su uslijedili nakon 11. rujna 2001. preko velike gospodarske krize od 2008. pa migrantske krize, Brexita u Europi i na koncu globalne pandemije Covida i aktualne ruske agresije na Ukrajinu svjedoci smo da taj unipolarni svijet kakvim su ga mnogi zamišljali nakon 1989 i pada Berlinskog zida odnosno slomom komunizma zapravo i nije unipolaran već multipolaran, pojašnjava Tomas.
Smatra da je Europa, odnosno Europska unija, s jedne strane odabrala kao svog globalnog partnera SAD koja pruža nekakvu sigurnost a s druge strane u energetici ovisi mnogo o Ruskoj federacije i s treće strane proizvodnja, općenito zapada, SAD-a i posebno Europe, je prebačeno u zemlje Dalekog istoka.
-Dakle mnogo je toga otišlo iz Europe i sada je pitanje koliko to u ovako multipolarnom svijetu, se Europa može pozicionirati, obraniti, postati stabilna i imati nekakvu političku, ekonomsku, kulturnu moć i utjecaj kakvu je nekada imala, ako ovako stvari stoje kako to autor daje u svojoj dijagnozi u knjizi. On nudi i neka moguća rješenja koja se mogu primijeniti ali to ostavljamo na volju čitateljima, naglašava Tomas.
Na upit gdje je tu Hrvatska Tomas kaže da Hrvatska nije neki veliki geopolitički čimbenik sama po sebi, ali kao dio EU jeste unutar mehanizama i sustava Unije.
-Hrvatska može participirati jednim dijelom i utjecati na donošenje nekih odluka međutim njezin utjecaj, s obzirom na veličinu i način funkcioniranja tih mehanizama, nikada neće biti presudan. Ali da je ostala izvan tog kruga onda bi vjerojatno bila potpuno izolirana, zaključuje Tomas.
Nakladnik knjige je I.E.G.S. j.d.o.o. Split-Zagreb, urednik Mislav Vušković a knjigu je grafički oblikovao Stjepan Bekavac.
