Na prošlotjednoj sjednici Skupštine Osječko-baranjske županije jedno od pitanja o kojemu se debatiralo je i ono poklanja li županijska uprava dovoljno brige svojim ruralnim dijelovima. Odgovor se, upravo s nekoliko mjera, u posljednje vrijeme sam nameće.

Primjerice, proljetos je, uz podršku Županije u Strizivojni, kao prvoj u Hrvatskoj, počeo projekt "Digitalno selo". Cilj je olakšati posao poljoprivrednicima, njihove proizvodnje učiniti konkurentnijima, ali i unaprijediti sve aspekte seoskog života te zaustaviti odlazak stanovništva iz ruralnih prostora. Poljoprivreda je velika šansa za hrvatsko gospodarstvo i selo, ali samo ako je moderna, utemeljena na najnovijim digitalnim tehnologijama.

Također, od ovog se ljeta radi na osmišljavanju organizacije prijevoza za onkološke bolesnike s područja županije do osječkog KBC-a. Misli se ovdje upravo na one bolesnike iz ruralnih područja županije koji do osječke bolnice ne mogu uvijek javnim prijevozom.

U nastavku najavljena je i uspostava mreže tzv. centara izvrsnosti za darovite srednjoškolce. Ti će centri također biti ravnomjerno raspoređeni po Osječko-baranjskoj županiji.

U nadgradnju će i mjera koja se do sada pokazala najučinkovitijom i koja je primjenjivana na cijelom području županije. Riječ je o projektu "Stambeni krediti u funkciji poticanja gospodarstva", u kojemu mladim obiteljima Županija subvencionira kamatnu stopu jednim postotnim poenom na odobreni kredit poslovne banke s kojom Županija ima zaključen ugovor o poslovnoj suradnji. Sufinanciranje traje prvih deset godina otplate kredita, s tim što je minimalni rok otplate kredita 15 godina. Kako bi dodatno pojačali pogodnost te mjere, u projekt su se uključile i 22 jedinice lokalne samouprave - gradovi Osijek, Beli Manastir, Donji Miholjac, Đakovo, Našice i Valpovo te općine Antunovac, Bilje, Bizovac, Draž, Erdut, Ernestinovo, Feričanci, Kneževi Vinogradi, Koška, Magadenovac, Petlovac, Petrijevci, Punitovci, Strizivojna, Vladislavci i Vuka. Oni dodatno subvencioniraju kamatu na stambene kredite jednim postotnim poenom ako se nekretnina nalazi na njihovu području.

- Uz pogodnosti ovakvog sufinanciranja, od kada smo prije pet godina krenuli u ovaj projekt, kupljene su 624 nekretnine. Kreditni je potencijal povećan s 30 na 50 milijuna eura, a nagodinu će se uvesti i sufinanciranje kamata na stambene kredite za izgradnju kuća - najavio je Mato Lukić, obnašatelj dužnosti župana. I potom otkrio kako će do tog proširenja mjere doći na osnovi signala koji dolaze s terena.

- Pokazalo se kako postoji sve veće zanimanje mladih obitelji za gradnju vlastite kuće, i to u ruralnim dijelovima županije, primjerice, upiti zbog kojih smo se odlučili za ovu mjeru dolaze iz Vuke i Vladislavaca... - otkriva župan. Mjera bi mogla biti još poticajnija ako se kuća gradi na "negradskom" području.

I još je jedna inicijativa unutar te mjere, naime, najviši iznos kredita na koji Županija subvencionira kamatu je 66.500 eura. Kredit može biti i veći, ali u tom slučaju korisnik za razliku kredita u cijelosti snosi troškove kamate na kredit. Uzimajući u obzir tržišne aktualnosti i kretanje cijena nekretnina, razmotrit će se mogućnost da se najviši iznos kredita zaokruži na 100 tisuća eura.

Trenutno ugovorene kamatne stope za kredite odobrene u okviru projekta iznose od 3,45 do 3,70 posto. Do 30. lipnja utrošeni je kreditni potencijal za kredite iznosio oko 35 milijuna eura. Samo od 1. siječnja do 30. lipnja ukupno je zaprimljeno 97 zahtjeva za subvenciju, odobreno je 96 zahtjeva, a za 88 su već i potpisani ugovori o subvencioniranju kamate korisnicima kredita.

- Želimo, kao i dosada, kreirati uvjete za perspektivan život u našoj županiji - zaključno će Lukić o ovoj temi.