U osječkom će se Gospodarskom centru 17. i 18. listopada održati Znanstveni sabor Slavonije i Baranje, u organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Osijeku. Njegova je upraviteljica Osječanka, dr. sc. Martina Harc, koja je u njemu zaposlena od 2011. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, poslijedoktorsko je usavršavanje provela u TUM School of Management u Münchenu, jednom od vodećih europskih sveučilišta, a Austrijska akademija znanosti i umjetnosti (ÖAW) 2021. nagradila ju je studijskim boravkom na MCI Management Center Innsbruck. Dr. sc. Harc vjeruje da će krovna tema Znanstvenog sabora aktualizirati gorući problem Slavonije i Baranje, ali i cijele Hrvatske te znatno pridonijeti osnaživanju za demografske izazove.

Krovna tema

Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku ponovno pokreće Znanstveni sabor Slavonije i Baranje. Prvi je održan davne 1970. godine, posljednji 1987. Što Vas je motiviralo da pokrenete inicijativu za njegovo revitaliziranje?

- Sedamdesetih godina prošlog stoljeća tadašnja je Akademija pokrenula Znanstveni sabor Slavonije i Baranje, "mjesto zajedničkog djelovanja znanstvenika na području Slavonije i Baranje", povjerivši gradu Osijeku ulogu domaćina Prvog znanstvenog sabora Slavonije i Baranje. To je, kako stoji u predgovoru Zbornika radova s prvog Sabora, bilo ne samo potvrđivanje Osijeka kao gospodarskog, kulturnog i političkog središta Slavonije i Baranje nego i priznanje za napore koje čini da se razvije i afirmira i kao znanstveni i obrazovni centar u regiji.

Prvi Znanstveni sabor Slavonije i Baranje održan je u Osijeku od 17. svibnja do 19. svibnja 1970. Na Saboru su izložena 43 rada - od područja arheologije na tlu Slavonije i Baranje, povijesti i ekonomskih analiza razvoja regije do kulture i tradicije Slavonije i Baranje. Među autorima ističemo akademkinju Alicu Wertheimer-Baletić, akademika Hrvoja Požara, akademika Dragutina Tadijanovića, akademika Dubravka Jelčića, Danicu Pinterović, Ivu Mažurana, Matka Peića i ostale renomirane znanstvenike toga vremena.

Drugi je Znanstveni sabor održan u Slavonskom Brodu 1971. godine, treći u Vukovaru 1980., četvrti u Požegi 1983. i peti u Vinkovcima 1987. Slijedeći povijesne stečevine Sabora, motivirali su me prvenstveno zbornici radova prethodno održanih Sabora, u kojima je vidljivo da Akademija može pod istim krovom okupiti predstavnike Grada, Županije i akademske zajednice, koji pak svojim dijalogom mogu pridonijeti znanstvenoj raspravi u različitim tematskim kontekstima. Nedostajao nam je jedan takav susret svih sudionika koji su aktivno uključeni u procese donošenja odluka na državnoj razni.

Zašto je za krovnu temu Znanstvenog sabora izabrana baš demografska revitalizacija?

- Znanstveni sabor Slavonije i Baranje znanstvena je platforma na kojoj se prema konferencijskom modelu susreću znanstvenici, predstavnici lokalne uprave i samouprave te gospodarstvenici sa zajedničkim ciljem znanstvene i stručne rasprave o povijesnoj, društveno-ekonomskoj i kulturnoj problematici slavonsko-baranjske regije. Krovna tema Sabora 2024. godine Demografska revitalizacija Slavonije i Baranje aktualizira gorući problem s kojim se Slavonija i Baranja, kao i cijela Hrvatska, susreće. Tema je usmjerena, ali nije ograničena, te uključuje i ostale srodne teme koje s različitih znanstvenih stajališta istraživački promišljaju kontekst demografskih izazova. Iako su najveći demografski izazovi Republike Hrvatske upravo na području Slavonije i Baranje, demografska je revitalizacija prepoznata kao ključno nacionalno pitanje i jedno od četiri razvojna smjera Republike Hrvatske. Stoga smo pozvali sve sastavnice Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera da znanstvenim radovima pridonesu kvalitetnoj raspravi.

U organizaciji Znanstvenog sabora imate potporu Sveučilišta J. J. Strossmayera, te pokroviteljstvo Vlade RH, Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije? Tko su predavači i koje su teme njihovih plenarnih predavanja?

- Ovim putem zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske na pokroviteljstvu, koja je prepoznala značenje Sabora i važnost krovne teme ovogodišnjeg Sabora, kao i Sveučilištu J. J. Strossmayera na nesebičnoj potpori, odnosno rektoru, prof. dr. sc. Vladi Gubercu, bez kojega ne bi bilo moguće aktivno uključiti sve sastavnice Sveučilišta u organizaciju i realizaciju Sabora. Grad Osijek i Osječko-baranjska županija naši su dugogodišnji pokrovitelji.

S obzirom na to da demografske promjene na području istočne Hrvatske ne utječu samo na socijalnu, teritorijalnu i međugeneracijsku koheziju Slavonije i Baranje s ostalim dijelovima Republike Hrvatske nego i na konkurentnost i regionalnu nejednakost, pozvali smo plenarne predavače koji će nam na temelju različitih izvora podataka ukazati na istu problematiku. Izv. prof. dr. sc. Marin Strmota, ugledni demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, na temelju posljednjih dostupnih podataka o vanjskoj i unutarnjoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske govorit će nam o demografskoj budućnosti Slavonije i Baranje. Josip Funda, glavni ekonomist Svjetske banke u Hrvatskoj, iz perspektive Svjetske banke govorit će o ekonomskim izgledima Republike Hrvatske s naglaskom na Slavoniji i Baranji. Također smo pozvali viceguvernera Hrvatske narodne banke, dr. sc. Maroju Langa, da nam govori o utjecaju globalnih promjena na Hrvatsku, odnosno Slavoniju i Baranju.

Na programu su i dva zanimljiva panela. Tko su panelisti i moderatori i o čemu će razgovarati?

- Ovogodišnjim Znanstvenim saborom želimo potaknuti raspravu o aktualnim demografskim izazovima u Hrvatskoj s naglaskom na Slavoniji i Baranji, o izazovima gospodarskog rasta u uvjetima tehnoloških i klimatskih promjena, kao i o kulturi i tradiciji Slavonije i Baranje, s ciljem poticanja ekonomskoga razvoja Slavonije i Baranje temeljenog na novim tehnologijama i znanstvenim dostignućima. Stoga smo nakon plenarnih predavanja predvidjeli u formatu panela dijalog gospodarstvenika iz različitih slavonskih županija, koji će moderirati redoviti profesor sa Sveučilišta J. J. Strossmayera, prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam. Vjerujem da je prof. dr. sc. Dragan Kovačević pripremio atraktivna pitanja za naše paneliste. Na drugi smo panel pozvali županicu i župane naših pet slavonskih županija, koji će moderirati saborska zastupnica Nataša Tramišak. Sigurni smo u kvalitetne rasprave na oba panela.

Drugi je dan Sabora rezerviran za predstavljanje znanstvenih radova i njihovih ključnih poruka, a Sabor će ostaviti trajan trag i u Knjizi sažetaka. Koliko ste znanstvenika okupili oko važne teme kakva je Demografska revitalizacija Slavonije i Baranje i odakle dolaze?

- Moram se pohvaliti da Knjiga sažetaka Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje sadržava ukupno 77 sažetaka, uz ključne poruke radova 192 autora, od kojih je 168 znanstvenika sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Slavonskom Brodu, Sveučilišta u Mostaru, Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", Veleučilišta Lavoslava Ružičke u Vukovaru i Veleučilišta "Edward Bernays". Sažetke i ključne poruke radova autori predstavljaju drugog dana Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje, 18. listopada, u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije. Također moram istaknuti da je pristiglo više od 80 cjelovitih radova koji će biti će objavljeni u Zborniku radova sa Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje.

Znanstvena prepoznatljivost

Upraviteljica ste Zavoda HAZU u Osijeku od travnja 2023. godine. Koje ste si ciljeve postavili, odnosno kakvu mu perspektivu priželjkujete?

- Zavod već niz godina potiče i organizira znanstvene i stručne domaće i međunarodne skupove, simpozije, okrugle stolove, promocije knjiga i ostale manifestacije, uz objavljivanje znanstvenih i stručno istraživačkih rezultata u redovitim i posebnim izdanjima Zavoda. Kao svoju osobnu zadaću zadala sam si pozicioniranje Zavoda HAZU u Osijeku kao vodeće znanstvenoistraživačke jedinice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na području Slavonije i Baranje, zatim pozicioniranje Zavoda HAZU u Osijeku u središte kulturnih zbivanja na području Slavonije i Baranje, povezivanje znanstvenoistraživačkih jedinica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u regiji i cijeloj RH, a osobito želim osnažiti suradnju Akademijinih "slavonskih" zavoda. Nadalje kao perspektivu Zavoda HAZU u Osijeku ističem njegovo povezivanje sa znanstveno nastavnim sastavnicama Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te međunarodnu suradnju Zavoda s partnerskim znanstvenim institucijama i znanstvenicima iz drugih zemalja. U svakom slučaju, moja je misija kao upraviteljice Akademijina osječkog Zavoda, ali i voditeljice Zavoda, akademkinje Vlaste Piližote, da kroz godine koje su pred nama i dalje dajemo sve od sebe kako bismo što više znanstveno postali prepoznatljivi ne samo u regiji nego, kako sam već spomenula, i široj javnosti. n