Nedavno je u Ministarstvu demografije i useljeništva potpisan sporazum o izvođenju nastave hrvatskog jezika i kulture za stipendiste tog ministarstva s predstavnicima filozofskih fakulteta iz cijele Hrvatske. Među njima je i osječki Filozofski fakultet.

Od A1 do C1

Bio je to povod za razgovor s izv. prof. dr. sc. Anom Mikić Čolić, voditeljicom programa Hrvatski za strance na tom fakultetu. Inače, hrvatski jezik strancima predaje i izv. prof. dr. sc. Maja Glušac, s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, Katedre za suvremeni hrvatski jezik.

- Ovo je drugi put da potpisujemo ovaj sporazum. Prvi smo put to učinili prije pet godina, tada sa Središnjim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji stipendira povratnike u RH i potiče njihovo učenje hrvatskog jezika na našim sveučilištima, ali i povratak tih ljudi u domovinu. U međuvremenu je Središnji ured pripojen Ministarstvu demografije. Naša država financira učenje hrvatskog jezika za ljude koji su potomci Hrvata, dakle oni moraju dokazati svoje hrvatsko podrijetlo, a u tu kategoriju ulaze i supružnici državljana Hrvatske, stranci, i upravo tih polaznika imamo najviše. Ti su ljudi ženidbom i udajom došli u Hrvatsku i oni imaju pravo učiti hrvatski jezik na trošak RH - kaže prof. Mikić Čolić.

USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Taj sporazum konkretno znači stalan priljev stipendista, što im je prije pet godina bilo jako važno, jer su se programi polako širili. No danas, s obzirom na velik broj stranaca u Osijeku, nemaju problema s brojem polaznika.

- Nudimo učenje hrvatskog jezika na svim razinama prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike, od početne A1 do razine izvrsnog, odnosno izvornog, govornika (C1). Odradili smo sve razine, a imamo i polaznika koji su prošli razine od A1 do C1, što nam je posebno drago, jer to znači da su polaznici zadovoljni programom i da ima rezultata - kaže naša sugovornica.

Polaznici su u manjem broju potomci Hrvata, a u većem su to osobe koje su se udale ili oženile za Hrvate. Jako puno je žena koje su radile na kruzerima, one su supruge Osječana koji su radili na kruzerima, tu žive, imaju djecu. Uz znanje jezika treba im društvo, pa bude i odlazaka na kavu i kolače, jer su ti ljudi usamljeni, doselili su se s drugog kraja svijeta, a profesore doživljavaju kao prijatelje, s kojima i slave rođendane.

Uskoro i preko vaučera

- Polaznici su doslovce iz cijelog svijeta, uglavnom su to zemlje u koje su se Hrvati tradicionalno useljavali, kao što su države Južne Amerike (Brazil, Argentina, Čile, Peru). Uz njih, tu su kandidati koji sami plaćaju program. Oni su iz Vijetnama, Filipina, Japana, Kanade, Ujedinjene Kraljevine, Kenije, Nigerije... Stranih radnika iz Nepala, Indije i drugih zemalja, koji rade u Osijeku i željeli bi naučiti hrvatski jezik, još nemamo, ali Filozofski fakultet podnio je zahtjev Ministarstvu rada za izvođenje programa preko vaučera, što nam je odobreno. Tako da strane radnike tek očekujemo - kaže prof. Mikić Čolić.

Polaznici programa Hrvatski za strance

ustupljena fotografija

Svaka razina učenja jezika ima propisan broj sati, a program je organiziran po semestrima. Primjerice, 140 sati odradi se u jednom semestru, a to je sada postalo obveza, jer Ministarstvo demografije šalje semestralne stipendiste. Tako se i ovaj program odvija prema akademskom kalendaru. I ove će akademske godine stranci učiti hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu. Imaju 20-ak polaznika iz cijelog svijeta (Peru, Vijetnam, Palestina i druge zemlje).

Dio programa cjeloživotnog učenja Hrvatski za strance jest i ispit iz hrvatskog jezika koji strani radnici moraju položiti. Tu imaju jako puno kandidata.

- To su ljudi koji su negdje naučili hrvatski jezik i k nama dolaze po potvrdu koja im treba za stalni boravak ili državljanstvo. Prema Zakonu o strancima, oni moraju položiti ispit razine B1, i tako je svagdje u svijetu. To je visoka raznina, oni se moraju znati sporazumijevati, a pristupnika u toj kategoriji imamo također iz cijelog svijeta, od Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Albanije do zemalja s drugih kontinenata. Ispite kontinuirano organiziramo već 15 godina, a znanje je polaznika različito - objašnajva prof. Mikić Čolić.

Polaznici programa Hrvatski za strance

ustupljena fotografija

Stoga su u resornom ministarstvu predložili da se znanje polaznika usmjeri na određena područja. Primjerice, ljudi koji rade u građevinarstvu uglavnom poznaju taj leksik. Imaju i strance koji žive više od 20 godina u Osijeku, ali zbog različitih razloga nisu rješavali svoj status prije. Neke kandidate moraju srušiti, to nije često, te ih upozore da određenu razinu znanja jezika moraju imati. Kada im kažu da se ispit plaća, neki odustanu dok se dobro ne pripreme.

Godine nisu važne

O iskustvima s polaznicima naša sugovornica kaže: "Tri Vijetnamke nastavljaju učiti hrvatski i u ovoj akademskoj godini. One imaju razvijenu radnu etiku, pripreme tri lekcije unaprijed. Sporazumijevamo se svakako, na engleskom, a ako ga ne znaju, pomaže nam Google prevoditelj. Primjerice, nedavno smo imali jednog polaznika kojemu je španjolski materinski jezik, a ne zna engleski, pa nam je pomogao drugi polaznik, koji zna španjolski. Uglavnom, snalazimo se. Ni jedan tečaj nije bio jednak, ni jedan polaznik nije jednak, rad sa svakom grupom je drukčiji. To ovisi o dobi polaznika, s mlađima je lakše, sa starijima teže, a imamo polaznike od 18 do 70 godina. Nedavno smo imali jednog stipendista iz Mađarske koji je prešao 70 godina, zatim polaznike iz Kolumbije iste dobi i kod takvih polaznika ide malo sporije."

Prodekanica Biljana Oklopčić i prof. Ana Mikić Čolić

GOJKO MITIĆ

I za kraj vrijedan podatak - do sada je program Hrvatski za strance prošlo više od 200 polaznika. U početku su imali četiri polaznice, a sada imaju od 20 do 30 polaznika po semestru!