Novinar i pisac Željko Garmaz iznosi životne priče 30-ak proizvođača rakije
Pod brljom podrazumijevam rakiju iz kućne radinosti koja se prodaje u bocama Coca Cole s Fantinim čepom - na sebi svojstven način definirao je na ovom podneblju najrašireniju varijantu popularnog destilata šljive novinar i pisac Željko Garmaz, predstavljajući u srijedu u Osijeku svoju najnoviju knjigu "Zbogom brljama – Novi početak slavonske rakije", u kojoj iznosi životne priče 30-ak destilera, od Berislava Barbarića iz Iloka do Gorana Kovačića iz Ivanova Polja pored Daruvara, koji predstavljaju suvremenu rakijašku scenu Slavonije.
Kako i sam naslov sugerira, nasuprot brlji danas stoje puno rafiniraniji destilati. U pristupu proizvodnji ovog jakog alkoholnog pića došlo je do velikih pomaka nabolje, pa neke slavonske rakije danas mogu stati uz bok najrazvikanijim whiskyjima, votkama i rumovima, a po Garmazovom mišljenju rakija je, s obzirom na sirovinu od koje se proizvodi, i bolja od ovih napitaka.
- Posljednjih nekoliko godina uistinu se događa pravi boom u proizvodnji rakije, destileri se ne bave isključivo šljivovicom, koja je sinonim za slavonsku rakiju, već koriste razno kvalitetno voće od kojega proizvode fantastičan destilat, a voće je po meni u startu puno bolja sirovina od one od koje se prozivode whisky, rum i votka. Ako znamo da je riječ o ječmu, šećernoj trsci i krumpirima, zaboga, zar nešto što se radi od najboljeg mogućeg voća može biti lošije od toga - pojašnjava Garmaz te dodaje kako mu je drago što destileri ne brzaju s plasmanom rakije na tržište nego pokušavaju njezin potencijal iskoristiti do krajnjih granica čekajući da sazrije.
- Danas u Slavoniji imamo rakije koje su odležale 6-7 godina, vinjak star 18 godina i jednu komovicu koja je trenutno na tržištu, a koja je stara čak 30 godina. Rakiji se pristupa itekako ozbiljno i ona postaje novo obavezno piće na svjetskoj sceni destilata - dodaje Garmaz.
Nakon Vinskih priča Slavonije i Hrvatskog Podunavlja i knjige o kulenu, Garmaz je ovom knjigom zaključio svojevrsnu slavonsku gastro trilogiju.
- Slavonija se meni pokazala kao neiscrpno vrelo zanimljivosti, pogotovo u eno-gastro smislu. Nakon što sam ušao dublje u tu priču, Slavoniju sam doživio kao potpuno neistraženo područje ili barem nedovoljno predstavljeno javnosti. To mi je bila zvijezda vodilja kada sam počeo pisati o vinima, odlučio sam osobno promijeniti nešto po tom pitanju, pa su kroz moje vinske priče nastali svojevrsni dokumenti vremena. Iz istog je razloga nastla i priča o kulenu, a evo sada i o rakiji - objašnjava autor ovog zanimljivog i vrijednog djela.
Na promociji su se mogle kušati i neke od najboljih slavonskih rakija o kojima su pričali njihovi proizvođači, poput Velimira Babića iz destilerije Abelo koji rakiju prozivodi isključivo od meda.
- Rakija počinje zauzimati svoje mjesto na sceni jakih alkoholnih pića, prepoznata je u gastro krugovima i kako raste kvaliteta destilata tako raste i potražnja, pa sve veći broj restorana i kafića u svoju ponudu uvrštava i dobru rakiju. Mi u destileriji Abelo proizvodimo rakiju od meda, bez ikakvih dodataka, a dio destilata meda imamo i u ginu, tako da je čitava naša priča bazirana na medu i proizvodima od meda - otkrio nam je ovaj prozivođač, koji dodaje kako se od proizvodnje rakije može i dobro živjeti pod uvjetom da se poslu pristupa maksimalno ozbiljno. U toj priči, dodaje, od velike je pomoći i Garmazova knjiga.
- To je upravo ono što nam treba, da se kvalitetna rakija što više promovira i vrati na ono mjesto koje zaslužuje. Naglašavam, kvalitetna rakija, jer ljudi na spomen rakije najčešće pomisle na brlju, no ta se priča itekako mijenja - poručuje ovaj proizvođač.
