Pet osječkih dobrotvora koji su zadužili grad
Lorenz Jäger, jedan od najvećih osječkih filantropa, ulicu je dobio za života
Već tradicionalno Zaklada Slagalica i Zaklada Srce grada Osijeka obilježavaju Tjedan filantropije u Osijeku. I ovaj put pripremili su zanimljiv program s nizom aktivnosti kojima žele pokazati da je Osijek zajednica u kojoj filantropija ima posebno mjesto.
Uz izložbu o povijesti filantropije u Osijeku, koja se nalazi na Trgu slobode, mi smo im se pridružili u filantropskoj šetnji u pratnji Grgura Marka Ivankovića, višeg kustosa Muzeja Slavonije Osijek. Šetnju su organizatori pripremili u suradnji s Turističkom zajednicom grada Osijeka.
Na početku šetnje saznali smo da filantropija i školski vrtovi imaju nešto zajedničko. Naime, Zaklada Slagalica i Zaklada Srce Grada Osijeka zajedno s Osnovnom školom "Retfala" pokreću akciju prikupljanja novca za nabavu materijala za postavljanje školskog vrta. Vrt će uključivati oko 14 četvrotnih metara uzdignutih gredica na kojima će učenici zajedno s nastavnicima saditi različite kulture. Financijski cilj kampanje je 1500 eura, za nabavu materijala za uzdignute gredice (drvo, folije, zemlju i druge materijale). Stoga pozivaju Osječane da doniraju sredstva u skladu sa svojim mogućnostima, preko bar-kodova koji će biti objavljeni na službenim stranicama dviju zaklada, kao i na svim kanalima OŠ "Retfala".
Kampanja traje do 21. listopada, a donacije se mogu uplatiti na račun Zaklade Slagalica: IBAN: HR7724020061500078713; model: 99; poziv na broj primatelja: datum uplate; opis plaćanja: školski vrt.
Zašto filantropsku šetnju počinjemo baš na križanju Anine i Gundulićeve ulice? "Školski vrtovi su se u Hrvatskoj pojavili prvi put u 18. stoljeću. Tek na temelju zakona iz 1874. godine donesena je uredba kojom svaka škola mora osigurati prostor za školski vrt. Upravo na ovom prostoru u 19. stoljeću nalazilo se dvorište Slavonskog gospodarskog društva i školski vrt tadašnje Pučke škole svete Ane u Gornjem gradu. To je mjesto ujedno početak osječkih školskih vrtova, koji datiraju iz 19. stoljeća", rekao je Grgur Marko Ivanković.
Dodao je da je Slavonsko gospodarsko društvo, utemeljeno 1875., kupilo taj plac, koji se tada nalazio na kraju grada. "OŠ Svete Ane, koja se nalazi u središtu grada, imala je svoje pokušalište baš na tom mjestu. Zanimljivo je da je 1903. godine u Školskoj spomenici navedeno da su učenici bili na ovoj lokaciji i promatrali kako se radi sa zemljom. Zakon iz 1874. godine donio je i obvezno pučko školovanje u trajanju od četiri godine, kao i to da škola koja ima više od 80 učenika može zaposliti dva učitelja. Zakon koji je slijedio nakon toga zabranio je udaju učiteljicama, što se danas čini nevjerojatno", ispričao je Ivanković.
Jedan od osnivača Slavonskog gospodarskog društva Lorenz Jäger bio je jedan od najvećih osječkih dobrotvora. Njegov grob nalazi se na Groblju svete Ane i prvog smo ga obišli. "Jäger je trgovac, rođen je u Beču 1826., a u Slavoniju je došao kao šumski radnik. Trgujući hrastovinom i proizvodeći bačve stekao je velik imetak. Na valpovačkom je vlastelinstvu Gustava Hillepranda von Prandaua 1875. godine posjedovao dvije parnim strojevima opremljene pilane, u kojima je zapošljavao više od 350 radnika, znatno pridonoseći razvoju drvne industrije u Slavoniji. U Habjanovcima je kupio zemljište za školu, 1881. ju je sagradio i osigurao zakladu za njezin rad. U Osijeku je 1884. osnovao zakladu za pomoć siromašnima i 1886. darovao novac bolnici, a oporučno je ostavio znatne svote za zakladno sirotište i gradnju župne crkve u Gornjem Osijeku te za osnivanje ženskog sirotišta. God. 1884. postao je zastupnikom valpovačkoga kotara u Hrvatskom saboru, a 1886. proglašen je počasnim građaninom Osijeka. Dok je još bio živ, jedna je osječka ulica dobila njegovo ime.
Uz njega na tom je groblju pokopano još nekoliko zaslužnih građana, filantropa, te smo obišli i njihove grobove. To su: grofica Othilia Althan, rođena Pejačević, Adela Deszathy, Franjo Sedlaković i Jelisava pl. Glembay, rođena Bošnjak.
