Iako to još nije dovoljno glasno iskomunicirano, ali sektor koji kontinentalnom turizmu, a tu mislimo i na Osječko-baranjsku te Vukovarsko-srijemu i Brodsko-posavsku županiju, producira najviše turista i osigurava znatna prihodovna sredstva je onaj - riječnog turizma.

Prepoznajući tu tematiku, Glas Slavonije, uz suorganizaciju Ekonomskog fakulteta te pokroviteljstvo Ministarstva turizma i sporta, Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i HGK će u petak (13. rujna, od 12 sati) organizirati Forum o nautičkom turizmu na kontinentu - II. Panona Tour. Teme koje će dominirati na Forumu su značenje riječnog turizma za kontinentalnu Hrvatsku, izazovi i prilike riječnog krstarenja, ali i razvojne smjernice riječnog turizma.

Božana Matoš, predsjednica Strukovne udruge za nautički turizam na unutarnjim vodama pri HGK-u, održat će uvodno predavanje, a potom biti i sudionik okruglog stola.

Malo suvenira

- Promet se u međunarodnim riječnim krstarenjima odvija na Dunavu, Dravi i Savi. Ukupno je sedam lokacija putničkih pristaništa, od čega se četiri nalaze na Dunavu i jedno na Dravi, a na rijeci Savi su dva pristaništa. Provodeći istraživanje koje smo radili za Hrvatsku turističku zajednicu, došli smo do podatka da se ukupan prihod koji se generira po jednom pristajanju kruzera penje i do deset tisuća eura. Ako znamo da smo sada blizu 600 pristajanja u godini na ove tri rijeke, govorimo o šest milijuna eura prihoda za sve sudionike ovoga oblika turizma. To su i lučke uprave koje ubiru pristojbe, gradovi i općine koji ubiru turističke takse, brodski agenti koji obavljaju koordinaciju pristajanja dolazaka i ostalih službi. Tu su potom službe koje izlaze na graničnu kontrolu, turističke agencije koje pružaju organizaciju obilazaka, potom muzeji, restorani, domaćinstva koje posjećuju, pa potom i potrošnja posjetitelja - precizno secira Matoš.

No koliko je zabrinjavajući podatak taj što potrošnja turista izvan onog što su već platili za turu, dakle na kopnu, iznosi samo deset eura? Je li to (pre)malo?

- U našoj anketi pitali smo turiste čime jesu, a čime nisu zadovoljni. Dobili smo podatak da su jako zadovoljni cjelovitom uslugom, i pri tome najviše hvale turističke vodiče. Nasuprot tome najlošije su ocijenjeni ponuda suvenira i zbog nekih razloga nedostatak brošura - upozorava naša sugovornica.

USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Komu pokucati?

Riječni je turizam proizvod koji po svim prognozama i ekonomskim analizama ima najvišu stopu rasta od svih drugih oblika turizma.

- Dunav je, nakon Rajne, najpopularnija rijeka u Europi za riječna krstarenja. Drava i Sava su u programu krstarenja Dunavom kada im to dopuštaju navigacijski uvjeti. Obje rijeke imaju problema s kontinuiranim održavanjem plovnosti kroz cijelu godinu i operateri često ne žele preuzimati rizik da u program stave pristajanja u Savi i Dravi. Stoga se 95 posto svih pristajanja događa na Dunavu, na kojemu imamo najviše pristaništa, dva su u Osječko-baranjskoj županiji - Batina i Aljmaš.

Ono što je zanimljivo jest da je oko 50 posto turista prvi put posjetilo Hrvatsku upravo riječnim putem. Za 30 posto je to drugi posjet. Promijenila se i struktura posjetitelja, u odnosu prema vremenu prije pandemije sada se povećao broj posjetitelja iz SAD-a i Njemačke, a broj Britanaca se, posljedično njihovu izlasku iz EU-a, smanjio upola.

ALJOŠA MONAR

Pitamo naposljetku, za one koji su pružatelji turističkih usluga, primjerice OPG-ova i seljačkih domaćinstava, kako ući u taj segment. Komu treba pokucati na vrata?

- Uslugu na kopnu, kada se turisti iskrcaju, pružaju turističke agencije i oni su ti koji kreiraju program na destinaciji. Oni imaju izravan kontakt s brodarima i kruzing kompanijama. No potrebno je znati kako se aranžmani sklapaju za godinu, dvije unaprijed, i kada razmišljate o ponudi novog proizvodu, morate znati da će u ovom slučaju od doći s vremenskom odgodom - poučno će Matoš.

Upravo ovakvi korisni savjeti bit će dijelom Foruma o nautičkom turizmu, koji će se održati na Ekonomskom fakultetu idući tjedan. Partneri su Hrvatska turistička zajednica, TZ grada Osijeka, TZ ​Osječko-baranjske županija i vinarija Josić. Sponzor je ACI Club. Ulaz na konferenciju je slobodan, ali poželjno je prijaviti se na adresu e-pošte [email protected].