Alergičari, počnite pratiti peludni semafor NZJZ-a, ambrozija samo što nije!
Peludni semafor nalazi se na službenim mrežnim stranicama županijskog NZJZ-a
Iako alergijski semafor Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije pokazuje nisku razinu peluda koja izaziva simptome alergijskih reakcija samo u osobito osjetljivih osoba, kraj srpnja pravo je vrijeme da alergičari počnu pratiti koncetracije alergena, posebno ambrozije, koja je najvažniji pojedinačni alergen na području Osijeka i Osječko-baranjske županije.
Novi pacijenti
Ambrozija je vrlo otporna biljka koja se pojavljuje već krajem srpnja, da bi svoj vrhunac - alergijski potencijal - dostigla u rujnu i listopadu. Kao vrlo rasprostranjena, agresivna i otporna biljka, sve više predstavlja problem građanima na kontinentu, a u posljednje vrijeme i u priobalju. Prema svjetskim prognozama agronoma, za 20 do 30 godina ambrozija će pokoriti gotovo cijelu Europu.
Stoga je ovo pravo vrijeme da osobe osjetljive na pelud ambrozije redovito prate peludne prognoze koje objavljuje NZJZ Osječko-baranjske županije na svojim službenim mrežnim stranicama kako bi na vrijeme mogle poduzeti mjere za zaštitu od visokih koncentracija peluda.
- U ovo vrijeme u pulmološkim ambulantama još nemamo pacijenata koji se žale na alergijske simptome izazvane ambrozijom - kaže nam dr. sc. Ivan Štefanac, dr. med., specijalist pulmologije, predsjednik Liječničke udruge Osijek - LUOS, dodajući kako pomoć traže astmatičari kojima se često javlja pogoršanje respiratornih simptoma u smislu kašljanja, kihanja, gušenja, odnosno pritiska u prsnom košu ili nedostatka zraka.
- Pacijenti često navode i svrbež nosa, curenje ili začepljenost nosa, osjećaj nepotpunog udaha ili svrbež i crvenilo očiju. Dominantni je simptom kihanje, kašljanje i osjećaj nedostatka zraka, odnosno, prema medicinskoj terminologiji, osjećaj dispneje - pojašnjava ovaj vrsni osječki pulmolog.
Navodi također da se svake godine javlja sve veći broj novih pacijenata koji prijašnjih godina nisu bili alergični na ambroziju ili nisu pokazivali znatne alergijske manifestacije na čestice ambrozije. Podsjeća da neće svi pacijenti koji su alergični na inhalacijske alergene, znači čestice iz okoliša, razviti teži oblik plućne bolesti, a to je astma.
- Astma je kronična plućna bolest koju karakteriziraju povremene opstrukcije dišnog sustava i koja remeti kvalitetu života. Bolest zahtijeva redovite kontrole pulmologa, ispitivanje plućnog statusa preko testova plućne funkcije (spirometrija i FENO test). Liječenje se obavlja bronhodilatorima - kolokvijalno rečeno, pumpicama koje olakšavaju disanje te smanjuju upalnu komponentu same bolesti, na taj način pridonoseći lakšem disanju i poboljšanju općeg zdravstvenog stanja - kaže dr. Štefanac, naglašavajući da 30-ak posto alergičara u nekoj fazi života razvije astmu.
Sekundarna prevencija
Kako bi spriječili astmu, ali i olakšali simptome alergičarima koji su preosjetljivi na visoke koncentracije peluda ambrozije, a koji još nisu razvili astmu, osim primarne prevencije, postoji i sekundarna prevencija. Najbolja je prevencija izbjegavanje alergena, što poglavito znači smanjenje aktivnosti na otvorenom osoba osjetljivih na pelud ambrozije, odnosno boravak u prostoru koji ne obiluje ovom biljkom.
Preporučuje se izbjegavanje boravka na otvorenom u jutarnjim satima kada je koncentracija peluda najviša, nošenje sunčanih naočala i šešira radi smanjivanja izloženosti peludu kao i maski za lice u vrhuncu sezone. U zatvorenim bi prostorima bilo dobro koristiti pročišćivač zraka i redovito čistiti površine u domu kako bi se smanjila količina peluda koji ulazi u stambeni prostor.
Dr. Štefanac ističe da se pacijenti koji osjete neke od simptoma alergija u obliku kašljanja, kihanja, svrbeža nosa, začepljenosti nosa ili curenja sekreta iz nosa, suhoće oka ili mravinja očiju, jave svom obiteljskom liječniku koji će ih prvotno zbrinuti antihistaminicima, tabletama koje smanjuju alergijsku reakciju u tijelu, te kapima za nos i/ili kapima za oči (umjetne suze).
- Preporučljivo je svakako učiniti pregled pulmologa koji će u dogovoru s pacijentom odrediti daljnje dijagnostičke terapijske postupke, odnosno model liječenja nakon provedenih laboratorijskih testova. Laboratorijski nalaz iz seruma krvi: broj eozinofila u diferencijalnoj krvnoj slici, Uk-IgE - protutijela koja upozoravaju na alergijsku reakciju, te kožno - PRICK testiranje na inhalacijske i nutritivne alergene, kao i test na specifične inhalacijske i nutritivne alergene iz jedne ampule krvnog uzorka. Pacijentima su na raspolaganju i dodatne pretrage u svrhu ranog otkrivanja i prevencije te boljeg liječenja alergija kao što su bris nosa na eozinofile i sputum - iskašljaj na eozinofile koji pokazuju ima li alergena i u gornjem dišnom sustavu - kaže dr. Štefanac te dodaje da pacijenti koji boluju od astme kontroliraju svoj plućni status preko testova plućne funkcije, a to su spirometrija kao zlatni standard koji pokazuje kapacitet pluća, odnosno udisaj i izdisaj prilikom disanja, te FENO test koji je pokazatelj praćenja dobro regulirane astme ili jedan od prvih znakova problema sa sinusima.
U preporuci za kraj dr. Štefanac savjetuje pacijentima s alergijama boravak na moru i što je moguće dulje izbjegavati visoke koncentracije peluda ambrozije, jer na taj način štite svoje zdravlje, smanjuju simptome alergije i postižu bolju kvalitetu života.