Približava se prva godišnjica otkako se južnim ulazom u grad, iz smjera Čepina, prometuje bez zastajkivanja, odnosno nema više učestalog spuštanja brklje i čekanja dok ne prođe pružno vozilo. U kolovozu prošle godine u promet je pušten novoizgrađeni cestovni podvožnjak u Ulici sv. L. B. Mandića, jedna od najprometnijih prometnica u gradu, ali i državi, a sve do tada presijecala ju je željeznička pruga, što je stvaralo prometne "čepove" na tom potezu. Brklja se, naima, znala spuštati i do 30 puta dnevno!

Novim prometnim rješenjem vrijednim 7,1 milijun eura, od kojih je 85 posto novca došlo iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, ta je priča otišla u zaborav.

No u Gradu Osijeku nisu se zaustavili samo na tome, vrlo su brzo realizirali i svojevrsnu nadogradnju tog projekta, kada je u produžetku, uz prugu, realizirana posve nova prometnica koja je pružila novu mogućnost povezivanja zapadnog dijela grada prema autobusnom kolodvoru i u nastavku na istok, odnosno rasteretila je kružni tok na Đakovštini. Ondje je i nova pješačka i biciklistička staza, uređena su i nova parkirališna mjesta, postavljena javna rasvjeta, ali i zasađena nova stabla. Baš kao i na potezu uz podvožnjak, tako da je sve to postala smislena i prometna i ozelenjena cjelina.

BRUNO JOBST

No tu sliku "novoga" početkom ovog ljeta naruživao je korov, koji je osvojio pojas uz prugu. To je površina koja nije u nadležnosti lokalnog komunalnog društva koje redovito održava gradske zelena površine, a posebice ove novouređene jer one su uvijek pod posebnom pozornošću naših sugrađana. Spomenuti pojas neposredno uz prugu u nadležnosti je - Hrvatskih željeznica.

Zapitali smo ih kako oni održavaju svoje površine.

- HŽ Infrastruktura d.o.o. preko Zakona o javnoj nabavi ugovara usluge mehaničkog održavanja te kemijskog tretiranja pružnog pojasa. Uređenju se pristupa prema planu redovitog održavanja pružnog pojasa i zemljišta u vlasništvu HŽ Infrastrukture. Tako i za područje Osijeka gdje je ugovorena usluga mehaničkog čišćenja pružnog pojasa - odgovaraju iz odjela Korporativnih komunikacija HŽ Infrastrukture.

No kako postupaju ili kako mogu postupiti drugi u situaciji, baš poput ove, kada je intenzivniji rast zelenila koji zahtijeva učestalije intervencije?

- Neočišćen, neodržavan, zarasli teren mogu prijaviti i privatne osobe, pravne osobe, komunalni redari, predstavnici gradova i općina - odgovaraju iz HŽ-a.

Dakle, jasno je što činiti ako ne želimo da zbog nečije inertnosti vizure našeg grada, posebice na njegovim prilazima, izgledaju neodržavano.