Panel-rasprava "Izazovi obrazovanja u području Informacijskih znanosti: jučer, danas, sutra" u organizaciji Odsjeka za informacijske znanosti, a u povodu obilježavanja 25. godišnjice pokretanja studija Informatologije, održana je u srijedu na Filozofskom fakultetu. Panel je okupio 50-ak stručnjaka koji su na različite načine uključeni u nastavni proces studija Odsjeka za informacijske znanosti, a panelisti su bili glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Ivanka Stričević, glavna urednica naklade Ljevak Emica Calogjera Rogić, voditelj ureda Infobip Osijek Dražen Radanović, voditelj tima za testiranje programskih rješenja Endava (UK) i Cvijetin Vidaković te pročelnica Odsjeka za informacijske znanosti Sanjica Faletar uz voditelja panela Tomislava Jakopeca.

Na panelu se raspravljalo o izazovima u obrazovanju informacijskih stručnjaka, s posebnim naglaskom na očekivanom razvoju područja, ključnim znanjima i generičkim kompetencijama te trenutnim očekivanjima poslodavaca s osvrtom na buduće trendove. Glavni je izazov u obrazovanju danas, jednoglasno je zaključeno - digitalizacija. "Budućnost nakladništva je pred velikim problemom zbog umjetne inteligencije, koja sada može pisati i prevoditi knjige, a brojni su se autori već odlučili za samoizdavaštvo. Ipak, nakladništvo je žilava grana, u vrijeme pandemije izdavači su se u rekordnom vremenu prilagodili", rekao je Rogić. Drugi je izazov pojava novih profesija koje je teško inkorporirati u obrazovni sustav. "Ljudi danas rade poslove koji nisu ni postojali prije pet godina. Potrebno je naučiti djecu zdravom razumu, prilagodljivosti i rješavanju problema. Uvijek imaju prednost oni koji dobro barataju međuljudskim odnosima, automatski ih poslodavac gleda kao lidera", tvrdi Radanović. Potrebna je i intervencija u sam obrazovni sustav, dodaje Faletar. "Generacijski je jaz sveprisutan, moramo pronaći nove metode poučavanja i načine vrednovanja budućih generacija. Studenti smatraju kako imaju previše teorije i manjak prakse", ističe.

Generička znanja danas su postala jednako potrebna kao i stručne kompetencije. "Informacija je glavni kapital, na temelju nje razvijamo proizvode koji se nude korisnicima, a institucije koje ih prodaju i dalje imaju društvenu odgovornost", naglasila je Faletar.

Vidaković ističe da poznavanje komunikacijskih vještina stvara znatnu razliku između prosječnih i najboljih zaposlenika. Njemu su najviše koristila znanja iz programiranja, informacijske pismenosti i prepoznavanja relevantnih izvora informacija. "Nama puno znači otvaranje raznih specijalizacija jer profesionalni život ne prestaje sa završetkom studija", smatra pak Stričević.
E. Lukić n