Jedan od najomiljenijih židovskih blagdana je Purim. Pripadnici židovske zajednice počeli su svetkovanje još u srijedu navečer, a blagdan završava sa zalaskom sunca u četvrtak. Židovi slave svoje povijesno izbavljenje od uništenja, opširno opisano u Svitku (Knjizi) o Esteri, koji poznaju i kršćani. Purim se slavi uz puno optimizma i gotovo karnevalskog veselja.

Dok se stručnjaci za biblijske znanosti još uvijek spore oko toga što je iz Knjige o Esteri povijesna činjenica, a što ipak mit, najvažnija je poruka da je židovski narod itekako ponosan na svaku pobjedu nad neprijateljem, naročito onim koji je radio na njegovu istrebljenju. Priča o Esteri nadovezuje se i na brojne pogrome s kojima su se Židovi suočavali kroz minula stoljeća, uključujući i Holokaust. Estera je bila hrabra žena koja je učinila sve kako bi spasila svoj narod. Dogodio se potpuni preokret, umjesto da Perzijanci pobiju Židove, kako kaže Knjiga o Esteri, Židovi su svojim neprijateljima sve naplatili u krvi. Općenito, ono što kršćani nazivaju Starim zavjetom, nije neko štivo namijenjeno nježnim dušama. Nasilje je stalni dio biblijskog narativa. Unatoč krvavoj povijesnoj pozadini, blagdan Purim izrazito je veseo. Četiri su zapovijedi (micve) za Purim: čitanje Svitka o Esteri, bogat purimski obrok uz dosta vina, darivanje siromašnih i slanje hrane jedni drugima. U jednom rabinskom tekstu doslovce piše: “Čovjek na Purim mora piti dok ne prestane razlikovati prokletog Hamana od blagoslovljenog Mordehaja.” Haman iz Knjige o Esteri predvodnik je urote protiv Židova, Perzijanac koji je pripadnicima izabranog naroda radio o glavi.

Židovi za ovaj blagdan jedu kolače punjene pekmezom i makom, tzv. Hamanove uši. Zanimljiv je i običaj prerušavanja. Uspomena je to na skrivenog Boga, koji je Židovima pomogao u borbi protiv njihovih perzijskih gospodara. Priređuju se i igrokazi namijenjeni djeci koji se zovu purimšpil.

D.Celing