Mjesni odbor Tenja površinom je najveći dio grada Osijeka, a, zanimljivo, sa svojih 47,19 četvornih kilometara veća je, primjerice, i od grada Rijeke, koji je smješten na 44 četvorna kilometra. No većinu površine Tenje čini poljoprivredni atar, tako da u urbanom dijelu na području tog mjesnog odbora, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, živi 7376 stanovnika (bit će zanimljivo vidjeti rezultate novog popisa).

Podsjetnika na ratno razdoblje još ima na svakom koraku, a najveći su svakako zgrade nekadašnjeg Poljoprivrednog i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, danas zarasle u šipražje i, čini se, zaboravljene od svih. Međutim, Tenja se ubrzano modernizira i urbanizira, pa ne iznenađuje što je posljednjih nekoliko godina za život u Tenji zainteresirano sve više mladih obitelji. O tome najbolje svjedoči činjenica kako građevinskih parcela na prodaju gotovo više nema, a već su duže rasprodane i kuće, koje su godinama bile nuđene na prodaju, i to po vrlo povoljnim cijenama.

Dok je Nova Tenja onaj urbani dio mjesta, Stara Tenja ruralni je prostor u kojemu se njegovi stanovnici bave poljoprivredom, na većim ili manjim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Važno je napomenuti kako većinu doseljenika u Tenju čine mlade obitelji koje su već bile stambeno zbrinute i živjele su u stanovima ili manjim kućama u užem ili širem središtu Osijeka te su taj urbani, uglavnom skučeni, betonizirani prostor poželjele zamijeniti prostranijim, zelenijim, otvorenijim obiteljskim domom, po mjeri obiteljskog života. Antonio Mihalj mladi je inženjer građevinarstva koji je prije četiri mjeseca postao predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Tenja i koji je vrlo entuzijastičan o budućnosti mjesnog odbora na čijem je čelu.

- Taj trend napuštanja gradskih središta, zamjena života u stanu komforom koji nosi život u kući, traje gotovo cijelo desetljeće, ali se intenzivirao posljednje tri-četiri godine. Od kada je počela pandemija koronavirusa, gotovo svakodnevno Tenju obilaze ljudi koji se raspituju za kupnju kuće ili zemljišta. Na ulicama, u trgovinama i na svim drugim mjestima srećem nova lica, nove ljude, za koje doznajem da su nam novi susjedi, novi mještani Tenje - otkriva nam taj 32-godišnjak, koji se bavi projektiranjem i dobro je upućen u stanje s nekretninama i građevinskim zemljištima u Tenji. Također zadovoljno napominje da novi stanovnici pokazuju interes i želju za sudjelovanjem u životu zajednice, žele se uključiti u društveni život mjesta i organizaciju društvenih događaja.

- Aktivni su, zainteresirani i pokazuju volju da sudjeluju u stvaranju ljepše i ugodnije životne sredine - kaže Mihalj, dodajući kako Tenja ima svu potrebnu infrastrukturu koja neko mjesto čini ugodnim za život. Tenja ima svoju ambulantu, javni vrtić i još dva privatna, osnovnu školu s novom, široko funkcionalnom sportskom dvoranom, ima ljekarnu, trgovine, pizzerije, kafiće, restoran, biciklističkom je stazom povezana s najbližim trgovačkim centrom, a obilaznicom je u vrlo kratkom vremenu lako doći do bilo kojeg dijela Osijeka.

Svjestan je Mihalj, međutim, da je potrebno još mnogo toga učiniti kako bi ostvario svoj cilj - osigurati uvjete sugrađanima da ne moraju za svaku sitnicu odlaziti u grad, da imaju sve potrebne sadržaje, ali i da mogu realizirati sve druge potrebe.

- Imamo 50 kilometara cesta i više od stotinu kilometara nogostupa, koji su, posebno u starom dijelu, u jako lošem stanju. Htjeli bismo to što prije urediti, ali sredstva su nam ograničena. Naš je proračun 412 tisuća kuna i s tim možemo vrlo malo toga popraviti. Velik su nam problem i objekti oštećeni još tijekom rata, a zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa, većeg broja vlasnika, nemoguće ga je riješiti. Tako je sa starom benzinskom crpkom i još 50-ak objekata, koji nam nagrđuju uređene ulice. Dogovaramo s Gradom Osijekom da nađemo zajedničko rješenje za sve takve objekte - zaključuje Antonio Mihalj, uvjeren kako će Tenja i dalje biti oaza za sve mlade obitelji, te da će se stoga intenzivno razvijati i širiti.

Župnik Župe svete Ane, velečasni Dejan Čaplar, tvrdi kako je Tenja mirna sredina bez pretjeranih teškoća, u kojoj su ljudi zadovoljni. Navodi kako brojevi krštenja i vjenčanja u Župi ne pokazuju neke promjene, no ističe da je to i razumljivo, s obzirom na to da se doseljavaju mlade obitelji koje su sakramente primile u župama u kojima su prije živjele. Primjerice, 2018. godine u Župi svete Ane kršteno je 49 osoba, vjenčano 14 parova i obavljeno 35 pogreba. Godinu poslije bila su 33 krštenja, 13 vjenčanja i 22 sprovoda, a lani je zbog epidemioloških mjera bilo samo sedam vjenčanja, ali je bilo 50 krštenja i 33 sprovoda.

- Mišljenja sam da mladi nemaju previše dodirnih točaka s ovom sredinom i da doživljavaju Tenju kao veliku spavaonicu jer sve ostalo obavljaju u Osijeku. Nemaju tu potrebu za lokalnom sredinom i ne znaju da je to za takvu sredinu održavajuće. Vjerujem da će se to promijeniti i da će nove obitelji htjeti više sudjelovati u izgradnji zajednice - poručio je velečasni Čaplar.

Iznenadio nas je, međutim, podatak da trend doseljavanja u Tenju nije utjecao na broj učenika upisanih u Osnovnu školu Tenja. Naprotiv, kako nam kaže ravnateljica Draženka Šebek, škola posljednjih godina bilježi pad broja učenika.

- Prije nekoliko godina imali smo 650 učenika u našoj školi, a sada imamo 470 učenika u svih osam razreda. Mlade obitelji dolaze s malom djecom, vrtićke dobi, ili su im djeca bila upisana u škole negdje u gradu, a zbog prijatelja, poznate sredine ili nekih drugih razloga ne žele mijenjati školu pa ju roditelji i dalje svakodnevno odvoze i vraćaju kući - objašnjava Šebek.



{embed_infobox_gray}256769{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}256770{/embed_infobox_gray}