Ukrajinski grkokatolici koji žive i u Hrvatskoj ove godine obilježavaju 425. obljetnicu Brestlitovske unije. Riječ je o djelomice uspješnom pokušaju ujedinjena Zapadne i Istočne Crkve. Dio pravoslavne hijerarhije s prostora današnje Ukrajine i Bjelarusa te njihovih vjernika pristupili su 1596. u crkveno jedinstvo s Katoličkom Crkvom i rimskim papom. Ta unija funkcionira sve do danas.



Ovaj proces uspostave crkvenog jedinstva nije prošao bez nemira i previranja. Dio pravoslavaca tome se protivio, a do sada jedini svetac Grkokatoličke Crkve, sv. Jozafat Kuncevič, položio je svoj život kao mučenik 1623. u Vicjebsku, u današnjem Bjelarusu. Želja biskupa mitropolije "Kijiva i cijele Rutenije" bila je obnova jedinstva s Rimom, uklanjanje nejednakosti i zaustavljanje neprijateljstva s Latinskom Crkvom u Poljsko-Litavskoj Uniji, ali ne pod cijenu ukidanja odnosa s majčinskom Crkvom Carigrada. Upravo tim riječima Brestlitovsku uniju opisao crkveni povjesničar dr. sc. Oleh Turij, s Ukrajinskog katoličkog sveučilišta u Lavovu.



- Mi smo živi nosioci uspomene o nedjeljivoj Crkvi Kristovoj koja se čuvala u Kijivskoj mitropoliji stoljećima, i danas može biti temelj za nove modele crkvenog jedinstva, kako u Ukrajini tako i u cijeloj Crkvi - napisao je nedavno u jednom članku Turij.



Grkokatolička Crkva zadržala je svoj bizantski identitet u potpunosti. Sačuvala je svoj istočni obred, posebnu hijerarhiju i upravnu autonomiju, vlastito kanonsko pravo, crkvenoslavenski jezik (do Drugog vatikanskog sabora, kada se uvode narodni jezici), julijanski kalendar (u Ukrajini i Bosni), mogućnost braka za buduće svećenike i duhovno-kulturnu baštinu.



Ukrajinci u Hrvatsku dolaze krajem 19. i početkom 20. stoljeća iz zapadne Ukrajine, koja je tada bila u sastavu Austro-Ugarske. Njihov zavičaj je Haličina, odnosno Istočna Galicija, zbog čega su u brodskom kraju poznati i kao Galicijani. D.Celing