Intenziviraju se radovi na Pustaraškom ćošku u Antunovcu kojim udruga Korijeni pustare želi označiti mjesto u spomen nekadašnjim pustarama južno od Osijeka. Branko Vadlja proveo nas je kroz gradilište budućeg in situ muzeja gdje su netom sanirali bunar, a dovezen je i građevinski materijal za gradnju kolnog prilaza. Mnogo onoga što će se naći na ovoj lokaciji stoji pripremljeno u dvorištima članova ove udruge koja njeguje tradiciju nekadašnjih običaja i načina života na pustarama kao gospodarskim cjelinama gdje se proizvodilo baš sve za život, ali i za prodaju Osječanima.

- Građevinski su radovi pojačani, čekamo bagere da niveliramo teren. Moramo ponajprije riješiti prilaz kako bismo mogli raditi dalje na projektu. Podižemo spomenik pustarama za svih 120 pustara koje su nestale tijekom Domovinskog rata, mramorne ploče već su gotove i sada radimo postament. Velik je ovo prostor koji je predviđen kao mjesto okupljanja za druženje i edukacije. Pustaraški ćošak imat će nekoliko elemenata: raspelo, zvonik sa zvonom, krušnu peć, sjenicu sa 60-ak sjedećih mjesta, parni stroj iz 1910. godine te ono što je bitno za pustaru - đeram, koji je ujedno i logo naše udruge, bit će to skulptura crne slavonske svinje - pojašnjava Vadlja što se trenutačno radi na lokaciji, pokazujući vagone i tračnice nekadašnjeg vlaka koji je spajao pustaru s Osijekom…

Sve se to skuplja godinama, svaki je izvorni element budućeg muzeja bilo kupljen, dobiven ili pronađen. Zanimljiva je priča i o raspelu.

- Za vrijeme bivše države došao je dekret da se poruše svi krajputaši, raspela i zvonici, a zahvaljujući obitelji Klem, koja se odselila u okolicu Slavonskog Broda, pokojna gospođa Mara Klem spasila je raspelo, ono je vraćeno i nalazi se trenutačno u crkvi svetog Antuna, u Antunovcu. S tim da ćemo ga mi, kada postavimo križ, vratiti natrag. Kip je restauriran. Njegova je povijest zanimljiva, on je prenesen s rita na sigurno, jer kada su ga komunisti bacili u septičku jamu Mara Klem natjerala je majku jednog počinitelja tog nedjela da ga izvadi. Ona ga je oprala i sakrila u slamaricu pod svoju nepokretnu majku - prepričava Vadlja, koji je kao istinski poznavatelj povijesti pustara, zajedno s Ivanom Kastelom, suautor opsežne monografije o njima.

Vadlja i Željko Mišković, predsjednik Udruge, ističu kako Pustaraški ćošak, osim povijesnog, kulturnog i edukativnog karaktera, ima i turističko značenje. Projekt od milijun kuna provode u fazama zajedno s Općinom Antunovac.

- Muzejski eksponati bit će međusobno povezani stazama, male će cvjetne oaze biti ispred raspela, postavit ćemo i klupe. Raspelo i zvonik simboli vjere su vjere, đeram života, krušna peć kao simbol hrane i blagostanja neće biti samo eksponat, nego ćemo na njoj i peći. Sjenica je za okupljanje i druženje, multimedijske prezentacije, edukacije, očuvanje tradicije i kulturnih običaja pustare, koncerte, škole na otvorenom, večeri poezije, nastupe mladih neafirmiranih glazbenika… Muzej će imati ugao porušene kuće, s nazivima pustara, a na postamentu bit će natpis u kamenu: "Ostale su rane što nas bole, još nas ima onih što ju vole", pojašnjava Mišković.