Židovi diljem svijeta u subotu navečer počeli su svetkovanje svog najvećeg blagdana Pashe, ili Pesaha. Uspomena je to na izlazak iz egipatskog ropstva 1312. godine prije Krista. Ovaj se blagdan u dijaspori slavi osam dana, dan duže nego u domovini Izraelu.

Naziv pasha dolazi iz aramejskog jezika i doslovce znači proći mimo. To je aluzija na spas koji su doživjeli židovski prvorođenci u Egiptu u trenutku općeg pomora. Anđeo koji je sijao smrt zaobišao je domove u kojima su živjeli Židovi koji su svoje dovratnike označili krvlju janjeta. Pasha je poznata i kao Blagdan beskvasnih kruhova (hag hamacot). To je uspomena na dramatični židovski izlazak iz Egipta, kada su Židovi sa sobom ponijeli kruh koji se još nije ukvasao. Blagovanje beskvasnog kruha tijekom sedmodnevnog (u dijaspori osmodnevnog) Pesaha jedna je od strogih obveza svakog Židova.

Središnji je trenutak blagdana sederska večera, obiteljsko okupljanje tijekom kojeg se slavi izbavljenje iz egipatskog ropstva. Tijekom blagovanja beskvasnog kruha (macesa) i obrednog ispijanja četiriju čaša vina uzvanici na večeri moraju se nalaktiti na stol jer, kako kaže Talmud, to je gesta slobodnog čovjeka. Četiri su micve (zapovijedi) za punoljetne Židove obaju spolova (to su žene starije od 12 godina i muškarci stariji od 13): blagovanje macesa, pripovijedanje o izlasku iz Egipta (čitanje Hagade), jedenje gorkog bilja i ispijanje četiriju čaša crvenog vina. Na tanjuru za seder (kearat seder) nalazi se 14 različitih jela, a svako od njih ima svoju biblijsku simboliku. Pasha se čestita riječima: Hag Pesah sameah!

D. Celing