Posljednjih mjeseci sve više tvrtki šalje svoje djelatnike na testiranje na droge i druga opojna sredstva, a dio poslodavaca i uvjetuje ovu vrstu testiranja pri zapošljavanju kao dio redovitog sistematskog pregleda, potvrdio nam je dr. Željko Špiranović, koji već niz godina vodi zdravstvenu ustanovu posvećenu ponajprije medicini rada i sporta.
- Činjenica je da se broj onih koje poslodavci šalju na testiranje povećava. Da to nije baš bez razloga pokazuju i rezultati, koji su šaroliki i bude tu svega, najčešće se pokaže da je dio testiranih pozitivan na marihuanu ili amfetamine, ali zna se detektirati i konzumacija težih droga. Testiranje se radi iz uzorka urina, a konzumacija droge vidljiva je i do deset dana unatrag. Oni kojima je test pozitivan obično kažu kako oni nisu konzumirali drogu, nego su bili u društvu koje je pušilo travu, pa su vjerojatno kao pasivni pušači štogod udahnuli - prepričava nam kroz smijeh dr. Špiranović.Inače, među tvrtkama koje kao uvjet za zapošljavanje postavljaju upravo i test na droge su primjerice Ina i Vodovod-Osijek.
- Kod zapošljavanja radnika koji će biti na terenu, znači kopati kanale, voziti teške kamione ili raditi na našim cjevovodima, imamo nultu toleranciju i na alkohol i na opijate. Pri zapošljavanju na ova radna mjesta uvjet je upravo testiranje na droge. Znalo se događati, iako rijetko, da netko ne može biti zaposlen jer nije prošao baš ovaj test. Inače, kod nas je Zaštita na radu zaseban odjel i mi imamo svoje timove koji obilaze djelatnike svaka dva tjedna i u noćnim smjenama, i to s dregerima, jer je alkohol nedopustiv. Budući da ljudi već znaju da smo jako rigorozni o ovom pitanju, nikome ne pada na pamet da pije ili uzima nekakvu drugu vrstu opijata - kaže Ivan Jukić, direktor Vodovoda.
Testiranje zaposlenika na droge u Hrvatskoj dopušteno je čak i izvanredno, ne samo na liječničkim pregledima prije potpisivanja ugovora o radu. Takva su testiranja osobito poželjna u profesijama koje rade odgovorne poslove, poput osoba koje rade s novcem, vozača javnih prijevoznih sredstava i osoba koje rade zaštitarske poslove, a u razvijenim zemljama najnormalnija je stvar ne samo prilikom zapošljavanja nego i prilikom sklapanja raznih osiguravajućih polica, od životnog do zdravstvenog osiguranja. No zaposlenici se ne smiju testirati “na prepad”, nego im se testiranje mora najaviti dan prije. Inače, u slučaju da se radnika uhvati alkoholiziranog na poslu, prvo bi trebao dobiti opomenu, kod opetovanog pijanstva ukor i tek treći put otkaz.
Jedna od zdravstvenih ustanova koja već godinama radi ovu vrstu testiranja je i ZZJZ. U urinu se testiraju amfetamini, metamfetamini, ecstasy, kokain, marihuana/hašiš, barbiturati, benzodiazepini, opijati, tramadol I alkohol. Testiranje na droge najčešće se provodi testom na uzorku urina, provodi se A i B test. Ako se na prvom testu (A) pokaže nepostojanost droga, ne provodi se test B. On se provodi ako se test A pokaže pozitivnim, kao njegova potvrda ili ispravljanje, jer katkad test A može biti pozitivan zbog, primjerice, uzimanja određenih antibiotika ili lijekova protiv bolova (Cafetin, Plivadon), koji u malim količinama sadrže kodein, opojnu supstanciju. Cijena je testiranja od 250 do 850 kuna. Pouzdanost testa veća je od 99 posto. Rezultati testiranja gotovi su za desetak minuta, nakon čega se izdaje potvrda o obavljenom testiranju s rezultatima testa.