snimio GOJKO MITIĆ
Potražnja za stanovima i u Osijeku, potaknuta državnim poticajima te županijskim i gradskim subvencijama, dobrim je dijelom razlog što su u gradu ponovno učestale građevinske dizalice. I dok za dobar dio novogradnje od trenutka kopanja temelja do primitka prvih stanara prođe vrlo kratko vrijeme, neke od već započetih novogradnji kao da su ostavljene na čekanju. I letimična šetanja gradom otkrit će ih nekoliko, a naš je fotoreporter objektivom uhvatio napuštena gradilišta u ulicama Svete Ane, Ružinoj i Mljetskoj. Ima ih, naravno, još... No koliko ona mogu biti bez radnika, koliko im je dopušteno nagrđivati gradski ambijent, pa i biti stalna opasnost za sigurnost i zdravlje susjedstva i slučajnih prolaznika? Kakve su obveze investitora?
Prema Zakonu o gradnji iz 2014., građevinska se dozvola, kao temeljni akt za građenje, kojim se dopušta početak građevinskih radova, a izdaje se za gradnju novih i/ili rekonstrukciju postojećih građevina (dogradnja, građevinski radovi radi promjene namjene i sl.), treba iskoristiti u roku od tri godine od pravomoćnosti. Što znači da u tome okviru treba početi radove. Nakon prijave početka radova, završetak gradnje treba se ostvariti u roku od tri do deset godina, ovisno o složenosti građevine. Obiteljske kuće imaju rok za završetak radova najčešće između tri i pet godina.Nakon isteka toga roka, iako građevinska dozvola ne gubi svoju pravomoćnost, investitor potpada u nadležnost djelovanja komunalne inspekcije, koja neodgovornom, nemarnom, sporom investitoru izdaje kaznu.
Primjerice, prema odredbama osječkog Komunalnog reda, kaznom od sedam tisuća kuna kaznit će se pravna osoba, a s dvije tisuće kuna fizička osoba ako napuštenu, devastiranu ili ruševnu zgradu ne ukloni ili na odgovarajući način ne ogradi. Naravno, tijekom građevinskih zahvata gradilište mora bit odgovarajuće ograđeno i s istaknutom pločom na kojoj su navedi svi relevantni podatci. Ako to izostane, to je prekršaj u nadležnosti inspekcije u graditeljstvu.
No što kada utihnu radovi na gradilištu?
Tu nastaje svojevrsni status quo. Odnosno, kažu nam naši sugovornici, onog trenutka kada se završi jedna faza vanjskih radova - primjerice do rohbau-stanja, investitor može odlučiti da ne nastavi radove i povući radnike. Tada to prestaje biti gradilište, ploča se skida, a investitor je dužan održavati ogradu, odnosno ograničiti pristup takvom objektu. I to može trajati sve do trenutka dok se ne odluči za nastavak radova. Odnosno, rekli bismo, unedogled. Sve dok sigurnost prolaznika/susjeda nije ugrožena, nema razloga ni za postupanje nadležnih službi... I tu nastaje “caka” - nedovršene se zgrade mogu zadržati duže vrijeme u prostoru, bez obzira na to koliko se to nekome sviđalo ili ne...
Iz dostupnih materijala Grada Osijeka za izvještajno razdoblje od prvih šest mjeseci 2019. godine ne može se iščitati je li i u koliko slučajeva komunalno redarstvo postupalo protiv neodgovornih građevinskih investitora.