Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek od rujna ove godine uspio je u cijelosti ukloniti listu čekanja na obradu prema tzv. ADOS 2 sustavu, opservacijskom protokolu za dijagnostiku autizma. U dva mjeseca obrađeno je 26 djece, pa ju njihovi roditelji zbog toga nisu morali voditi u Zagreb. No još je važnije što se djeci omogućilo da što prije uđu u sustav rehabilitacije, što je, prema riječima prim. dr. sc. Katarine Dodig Ćurković, izv. prof., pročelnice Zavoda, ponekad i važnije od uspostave konačne dijagnostičke odrednice.
- Iako je dijagnostički instrument ADOS 2 zlatni standard za postavljanje dijagnoze, često se događa da se djeca upućuju k nama na pregled primarno kako bi ADOS 2 potvrdio, odnosno osigurao, dijagnozu autizma. Iznimno je važno što je ponovo osigurano da se dijagnoza poremećaja iz autističnog spektra dobije primarno u zdravstvenim ustanovama, poput kliničkog bolničkog centra, no s ciljem suradnje liječnika, dječjih psihijatara i pedijatara, uz podršku suradnih struka, odnosno uz pomoć psihologa, defektologa, radnog terapeuta i logopeda - objašnjava dr. Dodig Ćurković, dodajući kako se potpuna klinička dijagnoza temelji na kriterijima standardnih dijagnostičkih sustava, kao što su DSM ili MKB sustav. Prema tim sustavima za dijagnozu autizma, osoba mora pokazivati teškoće u komunikaciji i socijalnoj interakciji te ograničena i ponavljajuća ponašanja. Također, teškoće moraju postojati prije djetetove treće godine.Upravo zato, objašnjava nadalje naša sugovornica, moguće je da osoba u opservacijskom protokolu za dijagnostiku ADOS 2 bude klasificirana u kategoriji autizma ili spektra autizma, no da dobiva kliničku dijagnozu koja ne pripada spektru autizma, a vrijedi i suprotno.
- Ključno je stoga da stručnjak koji donosi konačnu dijagnozu, a to može biti dječji psihijatar ili pedijatar, uzme u obzir sve informacije prikupljene u opsežnom postupku procjene. Dakle, potrebno je uzeti u obzir ne samo informacije dobivene od roditelja nego i nastavnika, kao i anamnestičke podatke, rezultate testiranja kognitivnih i jezičnih sposobnosti, kao i uzeti u obzir izravno opažanje osobe koju se procjenjuje - savjetuje dr. Dodig Ćurković.
Stoga kaže kako u slučajevima kad se klasifikacija dobivena sustavom ADOS 2 razlikuje od opće kliničke dijagnoze klinička procjena treba biti važnija za uspostavu krajnje dijagnoze nego ona dobivena obradom ADOS 2. To više je važna obrada unutar ustanova poput kliničkog bolničkog centra koji je nositelj zdravstvene zaštite i u svom području rada ima tzv. multidisciplinarni pristup, što znači psihijatra, neuropedijatra, uz prisutnost psihologa, radnog terapeuta, defektologa i logopeda.