Istraživanja pokazuju kako su alergijske bolesti u današnje vrijeme u svijetu sve raširenije, a pritom se ističe zabrinjavajuća procjena da ćemo u bliskoj budućnosti gotovo svi patiti od neke vrste alergije. Alergija na pelud ili peludna hunjavica najčešći je oblik alergije, koji pogađa svaku desetu osobu. Svaki pojedinac, bez obzira na dob, može razviti sklonost peludnim alergijama i nemoguće je predvidjeti kada će se ona pojaviti, u kojem obliku, kojom jačinom simptoma, kao niti kada će nestati. Ipak, najizloženije su rizične skupine djeca i starije osobe, o čemu je bilo riječi na prošlotjednom skupu ''Alergija na pelud - prevencija'' u Vikarijatu, održanom u okviru europskog projekta prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija ''RealForAll''.
Sklonost alergijama je nasljedna pa je važan podatak o alergijskoj bolesti u obitelji jer, primjerice, kod djeteta čiji je jedan roditelj alergičar, rizik pojave alergijske bolesti iznosi oko 30 posto. S obzirom na to da pelud inhalira, peludne alergije spadaju u red tzv. inhalacijskih alergija.
- One se javljaju u kasnijoj dječjoj dobi manifestacijama kao što su curenje nosa, kihanje, ponekad i kašalj, suzenje i svrbež očiju, a često se javljaju teško disanje i konjunktivitis. Premda se ne radi o teškoj bolesti, ovaj problem može biti vrlo neugodan jer ometa svakodnevni život djece, a osim toga, zbog neprestanog svrbeža i peckanja te konjunktivitisa, moguća je i pojava određenih komplikacija – rekla je dr.med., spec. pedijatrije Jadranka Petrović-Schneider.
Za peludne je alergije karakteristično da se javljaju u određenom razdoblju godine, stoga nam uzastopno javljanje u istom periodu omogućuje da, uz poznavanje peludnog kalendara okoliša, sa sigurnošću možemo zaključiti na što je dijete alergično. Ipak, to najčešće nije tako jednostavno jer alergije se mogu razviti na pelud različitih biljaka pa se mogu javljati i nekoliko puta godišnje. Postoji i specifična dijagnostika, odnosno analiza krvi i kožni testovi, koji sa sigurnošću mogu potvrditi postoji li alergija te o kakvom se točno obliku radi.
U osječkim ordinacijama liječnika obiteljske medicine, u posljednje vrijeme uočava se porast broja pacijenata starije dobi oboljelih od peludnih alergija. ''Ljudi su cijelog života izloženi alergenima, a zašto u nekom trenutku organizam reagira alergijskom reakcijom, nije u poptunosti jasno ali najvjerojatniji je razlog slabiji imunološki sistem. U ambulantama je sve više pacijenata kod kojih se nakon odlaska u mirovinu javljaju peludne alergijske reakcije. Zbog modernijeg načina života, ljudi su neprestano u žurbi i ne ostavljaju dovoljno vremena za sebe; općenito su bolesniji te im je zbog toga vremenom oslabio imunitet'', rekla je mr.sc. dr.med. Stela Roso Ljulj iz osječkog Doma zdravlja, koja svima oboljelima savjetuje izbjegavanje peludnih alergena na koji je osoba osjetljiva i redovito uzimanje propisanih lijekova.
Dok se ne uspostavi dijagnoza alergijske reakcije pacijenta, vrlo se često simptomi alergije znaju ''zamaskirati'' sa simptomima prehlade, stoga Roso Ljuj ističe važnost obavljanja cjelokupne dijagnostičke obrade. ''Trajanje simptoma prehlade je oko tjedan dana, dok oni alergijski traju nekoliko tjedana ili mjeseci. Za razliku od iscjedka iz nosa koji je za vrijeme prehlade gust i neproziran, kod alergije je bistar i rijedak, a rijedak, suh i podražajan je i kašalj. Kod alergije nema povišene tjelesne temperature niti boli u mišićima, a promjena prostora ''unutra-van'' često kod oboljelih donosi olakšanje'', ispričala je Roso Ljulj.