Svjetski čelnici okupljeni na klimatskom samitu COP31 u Turskoj pozvali su u ponedjeljak svijet na ubrzanje borbe protiv globalnog zatopljenja.

Na početku dvotjedne konferencije UN-a upućen je apel vladama da se usredotoče na klimu, iako im pažnju zaokupljaju druge međunarodne krize, od ratova do rasta inflacije i rizika umjetne inteligencije.

„Hitnost ovog trenutka mora nas pokrenuti prema naprijed“, izjavio je izvršni tajnik UN-a za klimatske promjene Simon Stiell na otvaranju događaja na turskoj sredozemnoj obali, dodavši da dosadašnji napredak nije „ni blizu dovoljno brz“.

Izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš objavljeno u listopadu pokazalo je da je svijet već na putu da premaši porast temperature od 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijske razine, što je prag postavljen na klimatskom samitu u Parizu 2015. godine kako bi se izbjegle najgore posljedice zatopljenja.

Ova godina na putu je da bude jedna od četiri najtoplije u povijesti mjerenja, potaknuta snažnim El Ninom, pokazuje izvješće UN-a objavljeno u ponedjeljak.

Također se istaknula nizom ekstremnih toplinskih valova diljem zapadne Europe i urušavanjem ledenjaka u Nepalu, što je izazvalo katastrofalnu poplavu u kojoj je poginulo više od 1450 ljudi, dok se tisuće još vode kao nestale.

Tursko predsjedništvo u prvi je plan ovogodišnje konferencije stavilo cilj elektrifikacije više od trećine globalnog gospodarstva do 2035. godine, u odnosu na otprilike petinu danas. Od država se traži preuzimanje obveze kojom podržavaju taj cilj.

Teoretski, takav bi cilj mogao pomoći u smanjenju emisija koje zagrijavaju planet ubrzavanjem prelaska s vozila, peći, bojlera, štednjaka i druge opreme na fosilna goriva koja emitira stakleničke plinove.

„Želimo da ljudi osjete rezultate klimatskih pregovora u svakodnevnom životu: u zgradama koje troše manje energije, u čistom javnom prijevozu, u energiji koju si mogu priuštiti i u novim radnim mjestima“, izjavio je turski predsjednik COP-a 31 Murat Kurum.

Međutim, klimatski aktivisti kritizirali su tu obvezu jer ona ne zahtijeva da dodatna električna energija dolazi iz niskougljičnih izvora, čime se otvara spor oko toga bi li se sama elektrifikacija trebala smatrati klimatskim napretkom.

Zelena akcija uoči COP31 pozvala Vladu da predstavi plan napuštanja fosilnog plina

Uoči UN-ove klimatske konferencije COP31, koja počinje u Turskoj, udruga Zelena akcija upozorila je na "sve veći raskorak između hrvatskih klimatskih ciljeva i stvarne energetske politike", te je pozvala hrvatsku Vladu da predstavi vjerodostojan plan napuštanja fosilnog plina.

"Umjesto novih fosilnih i skupih megaprojekata, Hrvatska mora usmjeriti ulaganja u pravednu tranziciju, uz zaštitu prirode i pravednu raspodjelu koristi i troškova", poručili su iz Zelene akcije te pozvali Vladu da uoči COP31 preispita nova ulaganja u fosilnu infrastrukturu i uspostavi transparentno planiranje energetskih potreba.

"Energetska sigurnost ne smije biti univerzalno opravdanje za nove projekte. Potreban nam je energetski suverenitet: sustav koji se prvenstveno oslanja na domaće obnovljive izvore, smanjuje ovisnost o uvoznim gorivima i omogućuje građanima i lokalnim zajednicama demokratsko odlučivanje o energetskoj budućnosti", priopćili su iz Zelene akcije.

Kažu da najnovije izvješće organizacije Climate Action Network Europe (NECP Tracker 2026) pokazuje da "Hrvatska ozbiljno zaostaje za ciljevima koje je sama postavila".

"Emisije stakleničkih plinova u sektorima izvan sustava trgovanja emisijama, među kojima su promet, zgradarstvo, poljoprivreda i otpad, rastu i znatno su iznad planirane putanje smanjenja. Istodobno, Hrvatska je jedna od rijetkih analiziranih država u kojima emisije ni industrijskih i energetskih postrojenja obuhvaćenih sustavom trgovanja emisijama nisu zabilježile pad tijekom 2025. godine", navodi  Zelena akcija.

Širenje LNG terminala i plinovoda stvaraju rizik dugoročne ovisnosti o fosilnim gorivima

Dok se na međunarodnim konferencijama govori o napuštanju fosilnih goriva, Hrvatska nastavlja ulagati u njihovu budućnost, upozorili su.

"Širenje LNG terminala na Krku i razvoj novih plinovoda, uključujući Južnu interkonekciju s BiH, predstavljaju se kao projekti energetske sigurnosti, iako stvaraju rizik dugoročne ovisnosti o fosilnim gorivima”, izjavio je Luka Tomac iz Zelene akcije.

Smatra da zamjena ruskog plina američkim nije energetska tranzicija, a diversifikacija dobave ne može biti zamjena za jasan plan napuštanja korištenja fosilnih goriva.

Problem je, kaže i izostanak dosljednog energetskog planiranja. Napominje da Hrvatska ima strateške dokumente, ali da energetske odluke prečesto proizlaze iz pojedinačnih investicijskih interesa i pretpostavke neograničenog rasta potrošnje.

Nema dovoljno rasprave o novim potrošačima energije, poput podatkovnog centra u Topuskom

"Novi veliki potrošači energije poput podatkovnog centra u Topuskom te ekspanzija turističke infrastrukture predstavljaju se kao razvojne prilike, bez dovoljno javne rasprave o njihovim energetskim, okolišnim i društvenim troškovima", upozorava Tomac. 

Istodobno se, dodaje, otvara pitanje izgradnje samostalne nuklearne elektrane, projekta koji bi zahtijevao golema ulaganja i desetljeća planiranja i izgradnje, dok se zanemaruju brže dostupna rješenja.

Kaže da klimatska kriza dodatno razotkriva slabosti takvog pristupa: toplinski valovi povećavaju potrošnju energije, dok suše i visoke temperature istodobno ugrožavaju njezinu proizvodnju.

"Projekcije rasta potrošnje energije nisu prirodni zakon, nego posljedica odluka o tome kakvo gospodarstvo razvijamo. Ne možemo svaku novu investiciju automatski proglasiti društvenim napretkom, a zatim očekivati da građani i okoliš snose troškove potrebne infrastrukture. Energetska politika mora odgovoriti na pitanje za što nam energija treba, tko od nje ima koristi i kakvu budućnost njome gradimo", zaključio je Tomac.