U SAD-u se u utorak održavaju izbori na kojima se bira 435 kongresnika i 35 senatora, a koji će uvelike definirati položaj i ovlasti američkog predsjednika Trumpa u preostale dvije godine njegova predsjedničkog mandata. Bit će to prvi Trumpov veliki nacionalni test nakon povratka u Bijelu kuću, a predizborne ankete pokazuju kako situacija za njega nije uopće povoljna.

Utjecaj na ovlasti

Cijene goriva u SAD-u dosegnule su rekordno visoku cijenu, troškovi života rastu, a sve je to uvelike posljedica ne samo njegova napada na Iran već i posljedica izolacionističke i agresivne politike koju Trump provodi gotovo od prvog dana povratka u Ovalni ured. U ovome trenutku samo 32 posto američkih građana odobrava Trumpov rad i poteze koje je povlačio na mjestu američkog predsjednika, a njih oko 17 posto je neodlučno. Ostali glasači uvelike smatraju kako je njegova politika izrazito loša i nema sumnje kako će to pokazati i na biralištima.

Iako se na izborima ne bira sam Trump, glasači trebaju pokloniti povjerenje demokratima, odnosno Trumpovoj opoziciji ili njegovim republikancima. Budući sastav Kongresa, odnosno Zastupničkog doma i Senata uvelike će utjecati na ovlasti koje će on imati do kraja mandata. Republikanci zasad imaju većinu u oba doma Kongresa, pa je Bijeloj kući olakšano provođenje svih, pa čak i najkontroverznijih odluka administracije. Ako pak demokrati osvoje većinu u Zastupničkom domu, a možda čak i u Senatu, to više neće biti baš tako jednostavno.

Kongres, odnosno Zastupnički dom odlučuje o zakonima i proračunu, a ima i ovlasti pokretanja postupka opoziva samog predsjednika. S druge strane Senat potvrđuje najvažnija predsjednička imenovanja, što uključuje i ona ministara te saveznih sudaca, ali i odlučuje o eventualnom uklanjanju predsjednika s dužnosti nakon što Zastupnički dom donese odluku o njegovu opozivu.

Gubitkom izbora, odnosno ako demokrati osvoje većinu mjesta, a što je vrlo izgledno, Trumpu se položaj prilično komplicira. Bez kontrole oba doma vrlo teško će provoditi nove velike porezne, proračunske i imigracijske reforme na kojima se temelje planovi druge polovine mandata. Demokratska većina u Zastupničkom domu mogla bi pokretati istrage, zahtijevati dokumente, pozivati članove sadašnje administracije na saslušanja, a izgledno bi u nekom trenutku pokrenuli i opoziv predsjednika. Doduše, to i ne bi išlo tako lako jer je za stvarno uklanjanje predsjednika potrebna dvotrećinska većina senatora, a malo je izgledan baš takav poraz republikanaca.

Prema svijetu - isto

No sve će to vrlo malo utjecati na Trumpovu ishitrenu i nepredvidljivu vanjsku politiku, jer on zadržava, ma kakav ishod bio, sve predsjedničke ovlasti u vanjskoj politici, zapovijedanje oružanim snagama, mogućnost donošenja izvršnih uredbi u zakonskim granicama, kao i pravo veta. Odnos snaga u Kongresu većim dijelom će oblikovati njegovu politiku koja se dotiče samog SAD-a, a prema svijetu će stvari ostati više ili manje iste.

No ovi su izbori bitni jer će redefinirati i odnos Trumpa s republikancima, odnosno njegov položaj unutar stranke. Ako republikanci izgube veliki broj mjesta u Kongresu, otvorit će se rasprava koliko su Trumpova politika i njegov rejting utjecali na rezultate. To će u konačnici odlučiti koga će republikanci nominirati kao predsjedničkog kandidata na izborima za dvije godine.

Za dvije godine Trump će napustiti Bijelu kuću, a Republikanska stranka morat će odlučiti hoće li nastaviti tim putem ili ipak krenuti nekim drugim smjerom. U tom smislu ovi izbori neće odlučivati samo o posljednje dvije godine Trumpova predsjedništva, već i o tome kako će izgledati politika SAD-a dugo nakon njegova odlaska.