Do prijevremenih parlamentarnih izbora u Srbiji ostalo je još 11 dana, a tijek kampanje i izborne procedure bude sumnju da će glasanje biti popraćeno mogućim manipulacijama i zloporabama.

Sumnje, među ostalim, ponajprije proizlaze iz činjenice da je jedinstveni birački spisak u Srbiji službeno zaključen s ukupnim brojem od 6.450.523 birača, nasuprot podatku da Srbija, prema popisu iz listopada 2022. godine, ima 6.647.003 stanovnika.

Ta razlika ukazuje da je, po uzrasnoj dobi, u Srbiji samo 196.480 stanovnika koji kao mlađi od 18 godina ne mogu imati pravo glasa.

Član Povjerenstva za reviziju biračkog spiska ukazao je da već dugo vremena postoji sumnja javnosti u vjerodostojnost popisa birača. 

Istodobno, javnost, oporba i nevladin sektor (NGO) upozoravaju da je matematički nemoguće da je udio punoljetnih građana s biračkim pravom čak 98 posto ukupne populacije, budući da maloljetnici čine znatno veći postotak stanovništva.

Analize javno dostupnih podataka pokazuju da više od pola milijuna birača u biračkim evidencijama nema potpunu adresu - ulicu i kućni broj.

Birači s broja "0"

Prema nedavnom istraživanju Radija Slobodna Europa (RFE) samo u 13 pograničnih općina oko 85.000 birača upisano je s fiktivnom adresom poput "nema ulice - 0". 

Upozorenja oporbe na tzv. "fantomske birače" traju već mjesecima, a prema službenim podacima pravo da 25. listopada glasa na prijevremenim parlamentarnim izborima imat će više od 500.000 birača bez precizno upisane adrese.

Iz Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave i Ministarstva unutarnjih poslova nisu uvjerljivo odgovorili na pitanja medija o drastičnim razlikama u popisu i evidenciji birača.

Članica Povjerenstva za reviziju biračkog spiska iz oporbene Stranke slobode i pravde Ana Gođevac kaže kako nikome nije jasno koliko zapravo ima birača u Srbiji, tvrdeći kako je sigurno i izvjesno da se u biračkom spisku nalaze i osobe koje tu ne bi smjele biti jer su, kako je rekla za N1, mahom 2022. i 2023. prijavljivane u Srbiji na fiktivne adrese, posebice u Beogradu.

Mediji u međuvremenu bilježe i ekstremne primjere, poput Priboja na jugozapadu Srbije, gdje je na adresi jedne kuće od 88 kvadrata evidentirano čak 247 birača.

Istodobno, studentski pokret i oporba uzaludno su pokušali od Republičkog izbornog povjerenstva (RIK) i Ministarstva vanjskih poslova ishoditi otvaranje više biračkih mjesta u dijaspori gdje se za glasanje, prema njihovim tvrdnjama, prijavilo 110.000 birača, pa se vjeruje da će više od 20.000 državljana Srbije u inozemstvu ostati bez mogućnosti da sudjeluje na izborima 25. listopada.

U međuvremenu je RIK odbacilo prigovore Studentske liste o biračkim mjestima i vremenu glasanja u inozemstvu, a studentski pokret uložio je žalbu Upravnom sudu, optuživši RIK za "izbornu sabotažu".

Ključne primjedbe koje je navela "Studentska lista - studenti pobjeđuju" su da su "MVP i ministarstvo državne uprave, uz nijemu suglasnost RIK-a" svjesno i namjerno filtrirali prijave kako bi "neprirodno smanjili broj birača i opravdali zatvaranje veleposlanstava, otkazivanje birališta i nametanje noćnog glasanja" u Australiji, Kini, Americi, Kanadi i Brazilu. U New Yorku će, primjerice, glasanje početi u dva sata poslije ponoći.

Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da će se na prijevremenim parlamentarnim izborima 25. listopada voditi tijesna utrka između vladajuće Srpske napredne stranke, čiju listu nosi donedavni predsjednik Aleksandar Vučić i Studentske liste, koja u dijaspori ima veliku potporu i već je animirala desetke tisuća ljudi da sudjeluju kako bi odaziv na izborima bio što veći.