Ukrajina i Rusija postigle su energetsko primirje - tako je bar preko svoje društvene mreže Truth Social poručio predsjednik SAD-a Donald Trump i cijene su nafte odmah počele padati. No ima jedan "mali" problem - za to Ukrajina, a prema svemu sudeći ni Rusija, do tada nisu znale ništa.

- Odmah nakon Trumpove objave Rusija je pokrenula napade. Izgleda da Putin ne čita Truth Social. Mi ni o kakvom primirju nemamo pojma, no spremni smo na energetsko primirje ako ga se i Rusija bude držala. U ponoć je jedan ruski dron pogodio našu plinaru i mislim da je to Putinov odgovor Trumpu - kaže predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

AFP

Trumpovo "energetsko primirje" najavljeno je nakon što je priopćeno kako su SAD i Rusija postigli sporazum o isporuci ruskog plina na američko tržište koji je odmah stupio na snagu. I vrlo je očito kako on nastoji stabilizirati svjetsko tržište energenata, no samo s ciljem da sruši cijene dizelskog goriva u SAD-u neposredno prije midterm izbora za kongres početkom studenoga.

- Ukrajina intenzivno napada ruske rafinerije, skladišta goriva i drugu energetsku infrastrukturu. I očito je da su ti napadi dovoljno učinkoviti da poremete rusku opskrbu gorivom i ograniče izvoz dizela. Trumpovo obećanje Putinu da će napadi na energetska postrojenja u Rusiji biti obustavljeni očito je dio "deala" Bijele kuće i Kremlja - kaže analitičar i povjesničar Petar Bašić.

Iako je još 2022. kongres SAD-a zabranio uvoz ruske nafte i plina, a EU, velikim dijelom i na njihov nagovor, postao gotovo posve neovisan o ruskim energentima, Trump sve to baca u vodu i čini golem ustupak Rusiji. Osnovni motiv mu je steći glasove poljoprivrednika, stočara i prijevoznika u SAD-u. Time krši aktualne američke propise, no da bi odluka bila osporena, treba proći nekoliko mjeseci do kada će proći i izbori - pa mu to tada više neće biti važno.

Putin pak ne dobiva samo svježi izvor prihoda nego i zaštitu svojih rafinerija i energetskih postrojenja koja su pod vrlo učinkovitima udarima ukrajinskih bespilotnih letjelica. Bijela kuća otvorila je golem pritisak na Kijev. Ne samo da je Trump poručio kako je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika već je zaprijetio i ukidanjem vojne i obavještajne pomoći koja se odvija uz sustav PURL. Bez toga možda neće biti nemoguće nastaviti obranu od ruskih napada, ali će to postati puno, puno teže i kompliciranije.

Europska unija pak uvela je novi, dosad najsveobuhvatniji paket sankcija Rusiji. One se odnose na 1569 subjekata, među kojima i 826 ruskih kompanija, a francuski inoministar Jean Noel Barrot poziva i na pripremu još sankcija sljedećih tjedana. To bi bilo posebno usmjereno na rusku flotu tankera kojom zaobilaze ograničenja izvoza nafte. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas kaže da nije vrijeme za popuštanje pritisaka na Mosku, nego pojačavanje.

I tu dolazi do kolizije dvaju polova NATO-a. Dok EU partneri pokušavaju olakšati položaj i obranu Kijeva, SAD se na to ne obazire, već nastoji sebi olakšati unutarnjepolitički položaj. Vjerojatno je najteže Zelenskom, koji nije odbacio ideju energetskog primirja, ali inzistira da bude obostrano. Jer za Ukrajinu bi to značilo manju vjerojatnost da se Kijevljanima ponovi scenarij iz 2025. kada su se smrzavali u hladnim stanovima.

No cijena takvog primirja za njih bi mogla biti vrlo visoka. Naime, Ukrajina bi odustajanjem od napada na ruske rafinerije izgubila jedno od rijetkih sredstava kojima može nanijeti ozbiljnu gospodarsku štetu Moskvi, a Putin bi imao priliku stabilizirati energetski sektor i prihode kojima financira rat.