Europska komisija predložila je smjernice za buduće proširenje EU-a kojima bi se zemljama kandidatkinjama omogućila postupna integracija u Uniju dok još uvijek nisu punopravne članice. To se odnosi na sva buduća proširenja, no prvenstveno je usmjereno na četiri zemlje koje su najdalje otišle u procesu pristupanja - Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu.

Te bi zemlje, ako prijedlog smjernica bude usvojen, mogle sudjelovati u odabranim politikama Unije i prije nego što formalno uđu u EU, no pod uvjetom da za to ispunjavaju uvjete. Morat će se potpuno uskladiti s EU-om u strateškim područjima, u prvom redu sa zajedničkom vanjskom politikom kao i sigurnosnom politikom. “Jednostavno. Pogodnosti članstva nudimo ranije, no neki se zahtjevi moraju i ispuniti ranije”, rekli su u Europskoj komisiji.

S druge strane, budućim članicama olakšalo bi se usklađivanje njihovih “internih” stvari s europskim standardima. Cijeli je skup zaštitnih mjera u tri područja, koja se odnose na gospodarstvo, unutarnje tržište te pravosuđe i unutarnje poslove, koje su postojale i u prethodnim pristupnim ugovorima i koje su se mogle aktivirati najviše u roku od tri godine od ulaska u EU. Sada bi se te mjere mogle produžiti na 10 do čak 15 godina.

Nove članice morat će se obavezati kako se neće koristiti pravom veta kada su u pitanju odluke o budućem proširenju Unije, što znači da se neće moći koristiti polugom pritiska u svojim bilateralnim odnosima. Kako bi se u budućnosti ubrzali pristupni pregovori, Komisija preporučuje glasovanje kvalificiranom većinom za otvaranje pregovaračkih klastera, zatvaranje poglavlja i ostale međukorake, umjesto jednoglasnih odluka članica kao što je to sada. Jednoglasnost bi, s druge strane, ostala uvjet za završetak pristupnog procesa.

Poseban slučaj u pristupnim pregovorima je Ukrajina, i to ne zbog ruske agresije, nego zbog svoga statusa velikog poljoprivrednog proizvođača. Ukrajina je do napada Rusije svoje žitarice izvozila mahom u sjevernu Afriku i na Bliski istok, no sada je to poremećeno. Preusmjeravanje tih proizvoda na europsko tržište moglo bi dovesti do teških poremećaja u opskrbi tih zemalja, ali bi i ugrozilo poljoprivredne proizvođače u ostalim zemljama EU-a poput Francuske, Poljske ili Hrvatske. Zbog toga bi Ukrajina imala znatno ograničene poljoprivredne subvencije, kao i ograničen pristup za osjetljive poljoprivredne proizvode.