Interes Srba u dijaspori za parlamentarne izbore 25. listopada višestruko je veći nego za ranije izbore, no oporba upozorava da će zbog odluke izbornog povjerenstva o broju biračkih mjesta u inozemstvu bez mogućnosti da glasa ostati više od 20.000 građana.

Povjerenstvo je u nedjelju navečer odredio 93 biračka mjesta u inozemstvu, a na prethodnim parlamentarnim izborima bilo ih je 81. No, oporba smatra da ih zbog velikog interesa za glasanje u dijaspori nije dovoljno.  

Oporbeni član  povjerenstva Vladimir Dragaš rekao je u ponedjeljak da bi, ako na snazi ostane ta odluka, više od 20.000 građana kojima je već odobreno glasanje izvan Srbije moglo ostat bez najdostupnijih birališta.

Prema dostupnim podacima, do subote u 15 sati bilo je odobreno oko 106.000 prijava za glasanje u inozemstvu, a prijedlogom ministarstva vanjskih poslova obuhvaćeno je nešto više od 80.000 birača, što znači da bi najmanje 20.000 ljudi bilo uskraćeno za ostvarivanje biračkog prava.

I državni povjerenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević preporučio je povjerenstvu da se poduzmu sve nužne mjere kako bi državljani Srbije koji žive u inozemstvu ostvarili biračko pravo.

Tijekom proteklih 14 godina, koliko je na vlasti Srpska napredna stranka, dijaspora je glasala od 7 do 20 sati po lokalnom vremenu, a sada se za sve primjenjuje lokalno vrijeme vreme u Srbiji, što znači da će se u Australiji, Kini, Americi, Kanadi i Brazilu glasati noću. U New Yorku bi, primjerice, glasanje počelo u dva sata poslije ponoći.

Dragaš je ocijenio da i takva odluka predstavlja "jasan pokazatelj opstrukcije" glasanja državljana Srbije u inozemstvu.

Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da će se na prijevremenim parlamentarnim izborima 25. listopada voditi tijesna utrka između Srpske napredne stranke, čiju listu nosi donedavni predsjednik Aleksandar Vučić i Studentske liste koja u dijaspori ima veliku potporu.

Studentska lista je, uz veliku potporu u javnosti, nastala nakon višemjesečnih protuvladinih prosvjeda, potaknutih pogibijom 16 ljudi 1. studenog 2024. u padu nadstrešnice na tek renoviranom novosadskom željezničkom kolodvoru. 

Prosvjednici za novosadsku tragediju glavnim krivcem vide vlast, optužujući je za netransparentne i koruptivne poslove tijekom rekonstrukcije kolodvora. 

Ni dvije godine nakon te nesreće još nitko od odgovornih i osumnjičenih nije izveden pred sud.

Hrvati u Srbiji bez kandidata na izborima, Žigmanov i Vojnić prebacuju odgovornost

Hrvati u Srbiji neće imati nijednog kandidata na parlamentarnim izborima za što Tomislav Žigmanov, čiji je predsjednički mandat u Demokratskom savezu Hrvata u Vojvodini (DSHV) istekao prošle godine, optužuje svoje protivnike u zajednici, dok predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić odbacuje optužbe i odgovornost pripisuje upravo Žigmanovu.

„Po prvi puta u svojoj povijesti, DSHV neće biti zastupljen ni na jednoj izbornoj listi niti će imati svoje kandidate“, navodi se u priopćenju press službe stranke bliske Žigmanovu i odbacuje krivnja za takav razvoj događaja.

Odgovornost se pripisuje „strukturama i snagama unutar hrvatske zajednice koje su posljednje dvije godine radile na razaranju institucionalnog okvira DSHV-a“, i stvaranju političke alternative pod nazivom Hrvatska nacionalna vizija.

Proziva se predsjednica HNV-a i zastupnica u Hrvatskom saboru Jasna Vojnić, tvrdeći da je „u svojemu naumu uništenja renomirane hrvatske političke stranke“ imala potporu ključnih institucija i diplomatskih predstavnika Hrvatske u Srbiji.

Vojnić je u priopćenju za javnost takve tvrdnje odbacila, istaknuvši da Žigmanov odgovornost za stanje u vlastitoj stranci pokušava prebaciti na druge.

„Činjenica je da je Tomislavu Žigmanovu mandat predsjednika DSHV-a istekao 16. srpnja 2025. godine, a unutarstranački izbori od tada nisu bili raspisani. To nije učinila Jasna Vojnić niti bilo tko izvan DSHV-a“, navela je.

Dodala je da odgovornost za funkcioniranje političke stranke prvenstveno pripada njezinu vodstvu te da DSHV-u, prema njezinu mišljenju, nitko izvana nije oduzeo pravo sudjelovanja na izborima.

Navela je kako „ovo više nije samo pitanje DSHV-a niti jednih parlamentarnih izbora“, jer se sukob u stranci sve više prenosi na ljude, institucije i projekte hrvatske zajednice.

„Ako se ovakav smjer nastavi, posljedice neće snositi Tomislav Žigmanov ni Jasna Vojnić. Snosit će ih hrvatska zajednica u Srbiji još godinama“, zaključila je čelnica HNV-a, i pozvala institucije u Hrvatskoj da „ozbiljno shvate“ trenutačno stanje u hrvatskoj zajednici.

Sukob u DSHV-u traje dulje od godinu dana, a obilježili su ga međusobni prijepori oko legitimiteta stranačkog vodstva i zahtjevi dijela vodstva za održavanjem unutarstranačkih izbora.

Dio vodstva DSHV-a, među njima zamjenik predsjednika Goran Kaurić, osporava Žigmanovljev mandat i traži održavanje izborne skupštine, dok Žigmanov odbacuje takve prigovore i sukobe u stranci tumači kao posljedicu vanjskog utjecaja i pokušaja nezakonitog djelovanja protiv DSHV-a.

Istodobno, Žigmanov i dalje obnaša dužnost potpredsjednika Pokrajinske vlade Vojvodine, koju predvodi vladajuća Srpska napredna stranka Aleksandra Vučića (SNS).  

U Srbiji se 25. listopada održavaju parlamentarni izbori u kojima će sudjelovati 17 proglašenih izbornih lista, od kojih sedam imaju status lista nacionalnih manjina.

Od 2000. DSHV je na parlamentarne izbore izlazio u koalicijama, i to uglavnom sa strankama građanske orijentacije, a na prethodnim 2023. sa bošnjačkom Strankom pravde i pomirenja (SPP).