Američka vlada protjerala je više od 25.000 ljudi u treće zemlje, na temelju tajnih sporazuma sklopljenih s 35 država kako bi prihvatile osobe koje s tim zemljama nemaju nikakve veze, otkriva globalna novinarska istraga objavljena u ponedjeljak.

Otkako se američki predsjednik Donald Trump u siječnju 2025. vratio u Bijelu kuću, Washington je sklopio sporazume sa zemljama Latinske Amerike, Afrike i Pacifika kako bi u njih slao strance koje nije moguće zakonito vratiti u njihove matične zemlje.

Istraga koju je provelo 72 novinara iz 23 medija u 15 zemalja, a objavio konzorcij Forbidden Stories, pokazuje da je američka vlada izdvojila najmanje 410 milijuna dolara za isplate zemljama domaćinima ili agencijama Ujedinjenih naroda koje omogućuju povratke.

Do 31. kolovoza 2026. najmanje 25.447 osoba već je prebačeno u 28 zemalja – od čega oko 20.000 samo u susjedni Meksiko – na temelju tih sporazuma, prema podacima koje je prikupio Forbidden Stories.

Odredbe sporazuma razlikuju se, među ostalim, prema tome koje se nacionalnosti mogu prihvatiti te mogu li se prihvatiti osobe s kaznenim dosjeom.

Prema Forbidden Storiesu, kontaktirano je 49 od 54 afričke države kako bi prihvatile deportirane osobe koje nisu njihovi državljani.

Istraga AFP-a početkom 2026. otkrila je pritiske Washingtona na afričke zemlje, poput prijetnji carinama, obustavom izdavanja viza ili smanjenjem pomoći, kako bi ih se prisililo da prihvate deportirane osobe.

Pravnici su za AFP rekli da se deportirane osobe nakon dolaska nalaze „u pravnoj crnoj rupi“, a ponekad su im uskraćena i prava.

Malo poznata služba američkog State Departmenta, pod nazivom Ured za remigraciju, osnovana u svibnju 2025., vodila je većinu pregovora i isplata, navodi Forbidden Stories.

Na čelu joj je Christian Jové Ehrhardt, 41-godišnji diplomat koji je, među ostalim, radio kao sigurnosni ataše u nekoliko veleposlanstava.

Milijuni dolara

Forbidden Stories posebno opisuje svoje posjete Kamerunu, s kojim su Sjedinjene Države u prosincu potpisale memorandum o razumijevanju o prihvatu deportiranih osoba. Tjedan dana poslije Washington je sklopio petogodišnji program zdravstvene pomoći vrijedan oko 400 milijuna dolara.

U siječnju je američki State Department odobrio dodatnih 30 milijuna dolara za Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) u Kamerunu, kako bi se „olakšao dobrovoljni povratak izbjeglica i borilo protiv nezakonite migracije“.

Prvi zrakoplov s deportiranim osobama sletio je u Kamerun 14. siječnja.

Drugi sporazumi rezultirali su izravnim uplatama vladama. Palau, pacifički arhipelag s manje od 18.000 stanovnika, u prosincu je potpisao sporazum prema kojem će prihvatiti 75 državljana trećih zemalja u zamjenu za 7,5 milijuna dolara.

Ipak, dosad su ondje poslane samo tri osobe.

Od 410 milijuna dolara predviđenih za te sporazume, interni dokumenti State Departmenta pokazuju da je 81 milijun namijenjen vladama potpisnicama, dok je ostatak predviđen za međunarodne organizacije, među kojima 178 milijuna dolara za Međunarodnu organizaciju za migracije (IOM) i 123 milijuna dolara za UNHCR.

Te dvije agencije UN-a, čija je zadaća zaštita ljudskih prava, zbog toga su se našle na udaru kritika, premda je UNHCR za Forbidden Stories naveo da nije stranka u tim sporazumima te da američka sredstva koristi u skladu sa svojim mandatom „jačanja sustava azila“.

Glasnogovornik IOM-a izjavio je da je organizacija svjesna da Washington koristi svoju financijsku pomoć za promicanje vlastitih „prioriteta“, ali prihvaća američki novac kako bi „poboljšala živote pogođenih migranata“, pri čemu to ne znači „odobravanje“ deportacija.