Kremlj je u utorak pozdravio američki prijedlog o moratoriju na međusobne napade Rusije i Ukrajine na energetsku infrastrukturu, no istaknuo je da je treba zaštititi i pomorski izvoz i ukinuti "protuzakonite" sankcije protiv Rusije.

Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je rekao da su se Ukrajina i Rusija dogovorile da neće gađati energetske ciljeve one druge strane, iako nijedna strana nije potvrdila takav dogovor.

Rusija je u utorak pogodila benzinske postaje u Kijevu, a Ukrajina je objavila da je pogodila rusku rafineriju nafte. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima je rekao da je Trumpov prijedlog "vrlo dobra ideja", ali da će trebati više od toga kako bi se snizile globalne cijene goriva.

"Potrebno je osigurati sigurnu komercijalnu plovidbu, uključujući i onu za naftne tankere. Kijevski režim dosad nije pokazao spremnost zajamčiti takvu sigurnost", rekao je Peskov.

"Druga stvar koju treba učiniti je, naravno, ukinuti sankcije (protiv Rusije) i ta protuzakonita ograničenja opskrbe energentima. Tek tada će svijet biti adekvatno opskrbljen tim naftnim derivatima, globalna tržišta će se stabilizirati, a cijene će pasti." Peskov je rekao da će Rusija ostati u kontaktu s Amerikancima u vezi s Trumpovim prijedlogom.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u ponedjeljak je rekao da je Kijev spreman podržati energetsko primirje samo ako Washington može jamčiti da je Moskva doista spremna okončati rat protiv Ukrajine.

Ukrajinski napadi na energetska postrojenja u Rusiji su doveli do ljetnih nestašica goriva, zbog čega je ta zemlja ograničila izvoz, a to je utjecalo na nestašicu benzina, dizela i goriva za mlazne motore na energetskim tržištima, potaknuvši rast cijena i globalnu inflaciju.

Ukrajina, koja je suočena s redovitim ruskim napadima na vlastitu energetsku infrastrukturu, tvrdi da su rafinerije legitimni vojni ciljevi.

Trump je u nedjelju pozvao Zelenskija da prestane gađati rusku infrastrukturu za dizel, rekavši da ti napadi uzrokuju nestašicu dizela koja "šteti svijetu".

Kremlj je u ponedjeljak izvijestio da su poremećaji na globalnom tržištu većinom uzrokovani sukobom u Zaljevu.

Trump je u veljači pokrenuo vojne napade na Iran, a Teheran je uzvratio djelomičnim zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, kojim je prethodno prolazila oko petina svjetskih zaliha nafte i plina.

Rusija i Ukrajina također napadaju teretne brodove one druge strane u Crnome i Azovskom moru. Ta je eskalacija rezultirala rastom cijena žitarica, a zna se da su obje zemlje njihovi veliki izvoznici.

Ukrajina pokrenula ofenzivnu operaciju na sjeveru Donjecke oblasti

Ukrajinske snage pokrenule su ofenzivnu operaciju na sjeveru Donjecke oblasti, žarištu žestokih borbi na istoku zemlje tijekom više od četiri godine rata, izjavio je u utorak visoki vojni zapovjednik.

Treći korpus kopnene vojske očistio je područje od 75 četvornih kilometara od ruskih infiltracijskih skupina te povratio dodatnih deset četvornih kilometara, rekao je brigadni general Andrij Bilecki, koji od prošloga mjeseca zapovijeda ukrajinskom obranom na tom području.

Bilecki je rekao da se to područje nalazi sjeverno od ključnih uporišta u regiji — tzv. "pojasa utvrda" koji čine gradovi Slavjansk i Kramatorsk, čije bi zauzimanje približilo Rusiju njezinom cilju osvajanja cijele regije.

"Treći korpus kopnene vojske započeo je ofenzivnu operaciju u tom smjeru. Operacija se zove 'Vivaldi'", rekao je Bilecki u videozapisu objavljenom na aplikaciji Telegram.

Bilecki je istaknuo da su njegove trupe poremetile rusku vojnu logistiku, očistile tri sela i područje oko četvrtog. Selo Serednje potpuno je pod ukrajinskom kontrolom.

U Donjeckoj oblasti vode se neke od najžešćih borbi u ratu. Rusija želi preuzeti kontrolu nad cijelom regijom, što je glavni teritorijalni zahtjev Moskve na pregovorima koji su dosad u zastoju, ali koje SAD želi ponovno pokrenuti, pa su posebni izaslanici Jared Kushner i Steve Witkoff ovog mjeseca posjetili Moskvu i Kijev.

Ukupno rusko napredovanje usporilo je ove godine, no njihove snage pritišću gradove s juga te se infiltriraju dublje u istočni grad Kostjantinivku.

Reuters nije mogao neovisno potvrditi tvrdnje Bileckog. Neovisno utvrđivanje linija teritorijalne kontrole u Ukrajini otežano je zbog ratovanja dronovima, što je stvorilo široku ničiju zemlju odnosno "zonu smrti" duž bojišnice.

Objavljeni uspjesi u Donjeckoj oblasti nadovezuju se na ukrajinski pritisak ranije ove godine na jugoistoku, gdje je Kijev, kako tvrdi, povratio više od 700 četvornih kilometara teritorija tijekom višemjesečnog protunapada.