Revolucionarno crvene zastave na trgu u selu Nanjie gotovo se i ne pomiču na nesnosnoj ljetnoj vrućini, dok nekolicina turista fotografira golemi kip bivšeg predsjednika Mao Ce-tunga, koji je desetljećima nakon njegove smrti i dalje blistavo bijel.

"Veliki vođa", koji je umro 9. rujna 1976., i dalje je itekako prisutan u Nanjieu, selu u središnjoj pokrajini Henan koje se često naziva "posljednjim kineskim maoističkim selom".

Kako sjećanja na njegovu turbulentnu vladavinu blijede, tako prema njemu i njegovim egalitarnim idealima raste nostalgija budući da se Kina suočava s usporavanjem gospodarstva i rastom nejednakosti. 

Mao, koji je 1949. predvodio komunističku revoluciju protiv nacionalističke vlasti, uveo je sustav kolektivnog vlasništva za koji je tvrdio da će potaknuti industriju i ujediniti zemlju. No povjesničari njegove radikalne politike smatraju odgovornima za masovnu glad i smrt milijuna ljudi.

Mao Ce-tung ili po novijoj transkripciji Zedong umro je prije točno 50 godina. Iako ga vladajuća Komunistička partija Kine i dalje smatra revolucionarnim junakom, nakon njegove smrti javno je priznala da je razorna Kulturna revolucija bila „teška pogreška”.

U Nanjieu se, međutim, diljem sela nalaze brojni murali s Maovim likom. .

Stanovnici i dalje žive prema maoističkim načelima zajedničkog vlasništva, dok je ostatak zemlje odavno napustio takav gospodarski model.

„I dalje mu se jako divim”, rekla je 22-godišnja lokalna studentica Xie Kaiyue iako je Mao umro gotovo tri desetljeća prije njezina rođenja.

„Mislim da mladi ljudi u selu, pa tako i ja, više nemaju takvu snagu duha kao nekada. Ljudi su bili čišći”, rekla je.

Partijska linija

Oko 500 kilometara sjeverno, u planinskom selu Dazhai u pokrajini Shanxi, koje je Mao svojedobno predstavljao kao nacionalni uzor nakon što su njegovi stanovnici preoblikovali sušne brežuljke u navodnjavana polja, turisti se prisjećaju vremena kada je Mao kormilario političkim i društvenim životom.

„Ljudi nisu imali dovoljno hrane ni odjeće, ali u cijeloj zemlji postojao je duh borbe protiv svih prepreka koje su onemogućavale promjernu Kine u svakom pogledu”, rekao je Li, 64-godišnji turist iz Xi'ana, prisjećajući se djetinjstva.

Danas je Dazhai prepun trgovina koje prodaju predmete povezane s kultom Maove ličnosti – plakate, igraće karte i posuđe s njegovim likom te „Malenu crvenu knjižicu” s njegovim citatima.

Ipak, spominjanje mračnih poglavlja iz razdoblja njegove višedesetljetne vladavine apsolutne vladavine je cenzurirano u javnosti.

Kulturna revolucija koju je Mao pokrenuo 1966. obilježili su brutalni progoni intelektualaca proglašenih „klasnim neprijateljima” i zatvaranje škola, što je Kinu godinama unazadilo u obrazovanju i razvoju.

Privatno vlasništvo i zemljište bili su kolektivizirani, dok je način vođenja gospodarstva doveo do velike gladi. Prema podacima kineske vlade, u njoj je umrlo oko 15 milijuna ljudi, dok povjesničari procjenjuju da je broj žrtava iznosio između 20 i 43 milijuna.

U jednom muzeju tekst koji je spominjao Kulturnu revoluciju grubo je sastrugan s ploče.

„Sve što vidite u javnosti u skladu je sa stajalištem Partije. Nitko od toga ne smije odstupiti”, rekao je znanstvenik Xu Chenggang, koji je kao dijete u Pekingu bio proganjan tijekom Kulturne revolucije jer je njegov otac proglašen „desničarem”.

Javna je rasprava dodatno ograničena pod sadašnjim čelnikom Xi Jinpingom, koji upozorava na „povijesni nihilizam”, odnosno prikaze koji proturječe službenom tumačenju povijesti.

„Komunistička partija priznala je da je bilo pogrešaka, ali nikad nije jasno rečeno što se pod tim 'pogreškama' podrazumijeva. Nitko ne zna”, rekao je Xu.

„Velika ličnost”

Takva uljepšana verzija povijesti ostavila je prostor za romantizirana tumačenja među mladima frustriranima dugim radnim vremenom i snažnom konkurencijom u obrazovanju i na tržištu rada.

U prosincu je na platformi Bilibili, popularnoj među mlađima od 30 godina, postala viralna serija videa u kojima se tvrdilo da je film „Youth” iz 2017., koji prati mlade izvođače u vojnom plesnom ansamblu tijekom 1970-ih, prikrivena oda Kulturnoj revoluciji.

Videozapisi, koji su hvalili Maoa i za slom pokreta krivili kapitalističke elite, uklonjeni su nakon što su u manje od tjedan dana ostvarili više od 35 milijuna pregleda.

„Danas je sve rašireniji osjećaj da je Kulturna revolucija bila razdoblje idealizma, kada su društvo pokretali ideali, a ne neumoljiva potraga za novcem i materijalnim dobrima. To je, naravno, potpuna izmišljotina”, rekao je Kerry Brown, direktor Lau China Institutea u Londonu i autor nedavno objavljene knjige o Maou.

Mnogi također smatraju da je Mao postavio temelje za razvoj Kine u modernu i tehnološki naprednu državu, rekao je Mobo Gao, profesor kineskih studija na Sveučilištu Adelaide.

In Shijiazhuangu, industrijskom gradu od sedam milijuna stanovnika sjeveroistočno od Dazhaija, 20-godišnji Wang Zhihao i njegovi kolege pozirali su uz golemi Maov kip nasuprot gradske uprave.

"Jako se divimo i poštujemo predsjedavajućeg Maoa. On je velika ličnost", rekao je Wang, dok je s obližnjeg trga dopirao zvuk starijih stanovnika koji pjevaju pjesme hvaleći Komunističku partiju.

"On je predvodio utemeljenje Nove Kine."