Odluka Županijskog suda u Puli da odgodi ročište o predaji ukrajinskog državljanina Volodimira Žuravljova (u njemačkim pravnim spisima navedenog kao Vladimir Z.) rezultat je temeljitog pravnog obrata koji je potekao iz same pravosudne instance SR Njemačke, njemačkog Saveznog suda u Karlsruheu (Bundesgerichtshof - BGH). Ključni razlog odgode leži u odluci njemačkog Saveznog tužiteljstva (Generalbundesanwalt), koju je u odluci izričito potvrdio Savezni sud. Udar na plinovode Sjeverni tok 1 i 2 više se ne tretira isključivo kao čin protuustavne sabotaže ili izazivanje eksplozije prema nacionalnom kaznenom pravu, već kao ratni zločin napada na civilne objekte prema njemačkom Zakonu o kaznenim djelima protiv međunarodnog prava (Völkerstrafgesetzbuch - VStGB).

Hibridni sukobi

Ova pravna interpretacija Saveznog suda predstavlja presedan u europskoj sudskoj praksi te nosi dalekosežne posljedice za međunarodno izručenje i primjenu Ženevskih konvencija u modernim hibridnim sukobima.

Savezni sud u Karlsruheu razmotrio je i odbacio žalbe obrane osumnjičenih te uspostavio pravnu argumentaciju zašto se sabotaža u Baltičkom moru mora klasificirati kao ratni zločin napada na civilne objekte. Kao prvo to je zaštita civilnih objekata u međunarodnom oružanom sukobu. Sud je utvrdio da se događaj odvio u okviru međunarodnog oružanog sukoba između Ruske Federacije i Ukrajine. Prema Međunarodnom humanitarnom pravu i dodatnom protokolu Ženevskih konvencija, civilni objekti uživaju opću zaštitu od napada. BGH je jasno naglasio da cjevovodi za transport energenata, koji služe javnoj opskrbi i međunarodnom transportu plina, predstavljaju infrastrukturu koja izravno služi civilnim potrebama. Unatoč činjenici da je prihod od prodaje plina služio ruskoj državi, sud je zauzeo stajalište da se pravo na nanošenje štete protivniku ne proteže na objekte koji neposredno služe u civilne svrhe, čak i ako protivnička strana od njih ostvaruje financijska sredstva za vojne aktivnosti. Savezni sud analizirao je i status izvršitelja napada. Premda se osumnjičeni terete da su djelovali kao dio vojnih struktura ili po nalogu ukrajinskih državnih tijela, BGH je istaknuo da operacija nije vođena kao legitimna vojna akcija. Izvršitelji su na njemački teritorij ušli s krivotvorenim putovnicama, unajmili civilnu jedrilicu pod maskom turista i izveli napad tajno. Takav način djelovanja, prikriven kao civilna aktivnost radi izvođenja napada, lišava aktere prava na funkcionalni imunitet državnih tijela ili borbenog imuniteta koji uživaju vojnici u konvencionalnom ratu. Prekinuta opskrba plinom izravno je utjecala na unutarnju sigurnost i energetsku infrastrukturu Savezne Republike Njemačke, što stvara njemačku kaznenu jurisdikciju.

Stroga procedura

Budući da se radi o djelu kvalificiranom po Völkerstrafgesetzbuchu (ratni zločin), Njemačka primjenjuje načelo univerzalne jurisdikcije za najteža djela protiv međunarodnog prava. Promjena pravne kvalifikacije iz "sabotaže" u "ratni zločin" unijela je proceduralnu prepreku u postupak izručenja u Puli. Zbog europskog načela specijalnosti, država ne može izručiti osobu za jedno kazneno djelo (sabotaža), a da joj se u državi primateljici sudi za znatno teže djelo koje nije navedeno u izvornom uhidbenom nalogu (ratni zločin), osim ako se ne dostavi novi dopunjeni zahtjev. Dostava novog i dopunjenog naloga koji uključuje redefinirane zaključke Saveznog suda, primorali su hrvatsko pravosuđe da odgodi odluku dok se obranama ne omogući očitovanje o novim optužbama koje nose znatno strože zatvorske kazne.