Političari i čelnici različitih nevladinih udruga u Republici Srpskoj u četvrtak su se natjecali u hvalospjevima Ratku Mladiću svjesno pri tom kršeći Kazneni zakon BiH koji predviđa sankcije za veličanje osuđenih ratnih zločinaca dok stižu upozorenja kako Mladićeva smrt ne smije biti izgovor za zaborav zločina.  

Neformalni lider RS Milorad Dodik kazao je kako će taj entitet ostati "posvećen onome što je bio Ratko Mladić" unatoč pritiscima Sarajeva i Zapada.

U izjavi za srbijanski Informer Mladića je opisao kao čovjeka koji je "pokazivao svoj ljudski i vojnički karakter" uz tvrdnju kako su "na temelju izmišljene kolektivne odgovornosti i njega strpali u priču o odgovornosti za određene događaje" čime je očevidno nijekao pravomoćnu presudu kojom je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Mladića osudio na doživotni zatvor nakon što ga je proglasio odgovornim za najteže ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici.

Dodikov ministar u Vijeću ministara BiH Staša Košarac zahvaljivao je Mladiću na "hrabrosti i odlučnosti" a ministar branitelja RS Radan Ostojić izjavio je kako Mladićeva smrt treba ujediniti sve Srbe te da njegov grob treba biti "mjesto hodočašća na koje će dolaziti čitav srpski narod".

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković izjavio je kako će Mladić ostati duboko upisan u srpsku povijest jer je "podnio žrtvu za svoj narod" a Stojan Župljanin, predsjednik udruge koja okuplja bivše časnike vojske bosanskih Srba, kazao je pak kako je Mladić heroj koji je spasio Srbe od progona a ICTY je nazvao "sotonističkim".

"Zločinačka ruka bjelosvjetskih hohštaplera je na ovaj način okrunila svoj krvavi pir prema najčestitijim vođama srpskog naroda", izjavio je Župljanin pozvavši pri tom Srbiju da organizira "dostojanstven ispraćaj" Mladića.

Predsjednik udruge pod nazivom "Asocijacija tvoraca RS" Stevan Medić ustvrdio je kako je Mladić nedužan i osuđen bez dokaza jer se se borio za svoj narod a u toj borbi "nije napravio nijednu grešku prema drugom narodu".

Bošnjački dužnosnici i istaknute javne osobe pozvali su na poštivanje sudskih presuda upozoravajući kako se nedvojbeno utvrđene činjenice o zločinima ne smiju dovoditi u pitanje.

Alija Tabaković, Srebreničanin koji je sada predsjednik kliuba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske nije skrivao prijezir prema Mladiću a u prvoj je reakciji bez suzdržavanja o njemu govorio kao o najgorem ubojici i zločincu.

"Minimalna pravda je zadovoljena time što je zadnje dane života dočekao u zatvoru. Baš onako kako je i našim najmilijim sudio", poručio je Tabaković.

Direktor Memorijalnog centra u Srebrenici Emir Suljagić, koji čuva uspomene na više od osam tisuća žrtva genocida što su ga tamo nad Bošnjacima 1995. počinili pripadnici Mladićeve vojske, kazao je kako nakon smrti zločinca pred društvom ostaje još važniji zadatak a to je očuvati istinu i sjećanje na žrtve.

"Sada preostaje teži dio posla: da ne dopustimo da zajedno s njim umru istina, odgovornost i sjećanje. Mladićeva smrt je još jedan trenutak u kojem moramo odlučiti šta ćemo pamtiti i, još važnije, što nećemo dopustiti da bude izbrisano", poručio je Suljagić.

Izmjenama Kaznenog zakona BiH koje je 2021. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko zabranjeno je svako nijekanje sudski utvrđenih činjenica o ratnim zločinima i dovođenje u pitanje pravomoćnih presuda.

Zatvorskom kaznom od šest mjeci do pet godina kažnjava se onaj tko javno odobri, zaniječe, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom.

Za dodjelu bilo kakvog priznanja ratnim zločincima ili davanje naziva javnim objektima, parkovima, ulicama i trgovima po takvim osobama u BiH se može dobiti do tri godine zatvora.

Srbijanski mediji o smrti Mladića: Od faktografije o ratnom zločinu do veličanja

Smrt Ratka Mladića, nekadašnjeg zapovjednika vojske bosanskih Srba, osuđenog na doživotnu robiju zbog ratnih zločina u BiH, udarna je vijest u četvrtak u srbijanskim medijima koji izvješćuju s različitih stajališta - od činjenica na kojima se temeljila presuda Haškog suda (ICTY) do ocjena da je osuđen za "navodni genocid" u Srebrenici.

Službeni Beograd, kojem se u međunarodnim krugovima često spočitava da tolerira ili potiče poricanje ratnih zločina, zasad nije reagirao na vijest o Mladićevoj smrti.

Ranije ove godine Beograd je pokušao ishoditi puštanje Mladića na privremenu slobodu radi liječenja u Srbiji.

Srbijanski ministar pravosuđa Nenad Vujić posjetio je 20. travnja Ratka Mladića i od Rezidualnog mehanizma (MICT), predajući jamstvo vlade u Beogradu, zatražio da se ga se pusti na liječenje na slobodi.

Beogradska nevladina organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) priopćila je u svom izvješću koncem lipnja ove godine da genocid u Srebrenici i dalje predstavlja najčešće porican zločin, s najmanje 30 dokumentiranih slučajeva u 2025.

Agencija Tanjug navodi da je Mladić, "za većinu Srba veliki patriot, a za sve Bošnjake ratni zločinac", te da je "još jedan Srbin osumnjičen, optužen i presuđen u Haškom tribunalu 1995. godine na doživotni zatvor po 10 od 11 točaka optužnice, uključujući navodni genocid u Srebrenici".

Kaznu je, dodaje Tanjug, služio u pritvorskoj jedinici u Sheveningenu, "a njegov život je u dužem vremenskom periodu bio ugrožen bolešću", dok su njegova obitelj i odvjetnici podnosili više zahtjeva da ga se pusti na privremenu slobodu radi liječenja u Srbiji, ali su svi ti zahtjevi odbijeni.

"Odbijanje Den Haaga da pusti Mladića na liječenje uz obitelj mnogi su tumačili kao naknadnu presudu da on bude osuđen na smrt", navodi agencija, dodajući da je Mladić tijekom boravka u pritvoru imao dva moždana i srčani udar.

Radio-televizija Srbije (RTS), faktografski navodeći Mladićev životopis, njegovu karijeru časnika u nekdašnoj JNA, a potom i u vojsci bosanskih Srba, podjeća na presudu u ICTY-a. Također, RTS, uz beogradski dnevnik Večernje novosti, podsjeća da je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sredinom kolovoza tražio da se Mladiću omogući da "posljednje dane života provede kod kuće", ali je taj zahtjev odbijen.

Dragan J. Vučićević, glavni i odgovorni urednik tabloida i TV Informer, vrlo bliskih srbijanskom šefu države, ocjenio je kako "prava vijest danas ne treba glasiti da je preminuo Ratko Mladić, već da je ubijen u Haškom tribunalu".  Vučićević, uz izjavu sućuti obitelji, navodi da je Haški sud "teroristička organizacija koja ima za cilj da osudi Srbe za genocid,  a sada je ubila generala" i da će "to što su njemu uradili u Hagu ostati vječita bruka međunarodne pravde".

Nevladini mediji uglavnom također izvještavaju o Mladićevom smrti, podsjećajući da je on prije izručenja Haškom sudu uhićen poslije 16 godina bijega i skrivanja 25. svibnja 2011. u selu Lazarevo kod Zrenjanina u kući jednog od svojih rođaka, te da su njegov bijeg od suda pratile brojne proturječnosti.

Liberalni dnevnik Danas navodi da je Mladićeva obitelj 2010. zatražila da se Mladića proglasi mrtvim, ali je Haški sud odbio taj zahtjev.