Čelnik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović uputio je u petak poziv najvišim institucijama Hrvatske u kojem traži da Zagreb poduzme sve političke i diplomatske korake radi uspostave „hrvatske izborne jedinice” u Federaciji BiH te sprječavanja preglasavanja Hrvata u toj zemlji.

Cvitanović u dokumentu Proglasa poziva predsjednika Republike Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i vladu te Hrvatski sabor i sve političke stranke da „službeno i javno stanu u zaštitu prava Hrvata u BiH” te da aktiviraju sve diplomatske, pravne i političke mehanizme prema međunarodnim akterima, uključujući SAD, EU i Ured visokog međunarodnog predstavnika.

Posebno naglašava da Hrvatska treba podržati model hrvatske izborne jedinice, koji opisuje kao „istinski europski ‘bruxelleski model’”, tvrdeći da takav model, kako navodi, „funkcionira u Bruxellesu” i predstavlja primjer dobre europske prakse. 

Cvitanović u proglasu također poručuje da Hrvati odbacuju model u kojem im drugi narod bira političke predstavnike te traži odbacivanje „pseudograđanskih” rješenja koja smatra suprotnima izvornim odredbama Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. 

Identičan zahtjev ovoga tjedna uputila je skupina ratnih generala Hrvatskoga vijeća obrane te bivših dužnosnika Hrvatske republike HercegBosne. 

I oni su upozorili da je u četiri navrata glasovima dominantno bošnjačkih birača za hrvatskog člana Predsjedništva BiH biran Željko Komšić, a u dva navrata su iz vlasti izbornim inženjeringom isključene najznačajnije hrvatske stranke u zemlji, iako je za njih glasovalo 90 posto toga naroda.

Na sljedećim izborima kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva je istaknuo Slaven Kovačević iz stranke DF Željka Komšića koji računa ponovno na potporu bošnjačkih birača.  

U dokumentu kojega je uputio Cvitanović se navodi kako je „vrijeme da Republika Hrvatska ispuni svoj ugovorni, pravni, ustavni i povijesni dug prema Hrvatima u BiH”, uz tvrdnju da Hrvati u BiH nisu mogli samostalno odlučivati o svom političkom statusu u okviru Daytonskog i Washingtonskog sporazuma. 

„Hrvati u BiH ispunili su sve svoje povijesne obveze prema Republici Hrvatskoj kada je to bilo najpotrebnije za njezin opstanak i slobodu”, navodi čelnik HDZ 1990.

Cvitanović pritom tvrdi i da su Hrvati u BiH u procesu uspostave Daytonskog i Washingtonskog okvira pristali na politička rješenja „isključivo na zahtjev, nagovor i uz jamstva Republike Hrvatske”, navodeći kako su se, kako kaže, odrekli vlastitog entiteta te prihvatili ulazak u Federaciju BiH.

„Najjednostavnije kazano – Hrvati iz BiH nikada ne bi pristali odreći se svog entiteta i pristati na Federaciju BiH da to od nas nije tražila, zahtijevala i, u konačnici, naredila Republika Hrvatska”, navodi se u proglasu, u kojem se Hrvatska opisuje kao „nalogodavac i jamac” tih sporazuma. 

Na kraju proglasa upozorava bošnjačku stranu u Federaciji BiH da će, ukoliko se nastavi praksa preglasavanja Hrvata, biti poduzete i druge političke i institucionalne mjere radi zaštite njihovih prava i osiguranja ravnopravnog sudjelovanja u vlasti, uz poruku da „mirno gledati vlastiti nestanak nećemo”. 

Dubrovnik: Zajednička sjednica HDZ-a i HDZ-a BiH uoči izbora

Predsjednici HDZ-a Andrej Plenković i HDZ BiH Dragan Čović poručili su u petak u Dubrovniku da zajedno rade na ravnopravnom položaju Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH, povodom zajedničke sjednice predsjedništava dviju stranaka uoči općih izbora u BiH.

Plenković je u izjavi za medije nakon sjednice napomenuo da je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković pozvao Dragana Čovića kao predsjednika Doma naroda u skori posjet Hrvatskoj, što je još jedan doprinos odnosima koje kao najodgovornije političke stranke u Hrvatskoj i BiH grade kako bi unaprijedili odnose dviju zemalja.

„To činimo kako bismo pomogli ravnopravnom položaju Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH i kako bismo uoči općih izbora u BiH potaknuli što veći broj ljudi podrijetlom iz BiH da se registriraju za izbore do 21. srpnja, a time omogućili i veće sudjelovanje Hrvata u tom izbornom procesu“, rekao je Plenković.

„Uvijek ćemo konstruktivno zagovarati kvalitetne odnose s BiH i podržavati njezin europski put, a vjerujemo da će i nakon općih izbora doći do nove dinamike u tom pogledu. Hrvatska će uvijek nastojati da politika proširenja EU-a obuhvati BiH na jedan novi, konstruktivan i dinamičan način“, rekao je Plenković.

Dragan Čović rekao je da je na sjednici bilo riječi o učinjenom u protekle četiri godine, ali i o značaju povezanosti dviju stranaka o pitanjima europskog puta i integracija.

„Da nije premijera Plenkovića, teško bi Bosna i Hercegovina danas uopće bila interes, s obzirom na druge teme koje su zaokupile europsku administraciju. Zahvalni smo svim resorima Vlade RH. Godišnje oko 150 milijuna eura dolazi u različite institucije BiH, od kulture, obrazovanja i znanosti do infrastrukturnih projekata“, istaknuo je Čović.

Dodao je da dvije stranke zajedno rade na pitanju potpune ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH.

„I kad je u pitanju potreba izmjene izbornog zakona, a i ustavna infrastruktura koju upravo usuglašavamo s Vladom RH, kako bismo dovoljno jasno motivirali druga dva naroda u BiH da razumiju i u konačnici podrže takav pristup. Ništa se neće riješiti pojedinačno, već treba zajednički djelovati unutar BiH“, poručio je Čović.